Prati nas

Vijesti

Malo je prostora

Sastala se radna skupina, bistre se kriteriji za primanje takozvane nacionalne mirovine

‘Najveći problem je utvrđivanje kriterija za stjecanje prava na mirovinu i odluka hoće li ona biti vezana uz mirovinski sustav ili uz sustav socijalne skrbi’, kaže predsjednica SUH-a.

Objavljeno

|

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.
foto: Sandro Bura

Održan je prvi sastanak radne skupine za utvrđivanje uvjeta i kriterija za uvođenje nacionalne mirovine za starije osobe koje nemaju minimalni mirovinski staž, a navršile su 65 godina života i nemaju druge izvore prihoda.

Posao radne skupine, koja se sastala u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, jest utvrditi po kojim će se kriterijima dijeliti nacionalna mirovina; imovinski i dohodovni cenzus, parametre za izračun visine nacionalne mirovine te potrebna financijska sredstva, kako bi se do kraja iduće godine stvorio zakonodavni okvir i početkom 2021. počele prve isplate, priopćilo je Ministarstvo.


U radnu skupinu uključeni su stručnjaci iz akademske, pravne i znanstvene zajednice, predstavnici socijalnih partnera i udruga umirovljenika. Voditeljica radne skupine je državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić.

Ministar Josip Aladrović istaknuo je da se prvenstveno želi pronaći najkvalitetnije rješenje za uvođenje nacionalne mirovine, koristeći iskustva europskih država i uzimajući u obzir specifičnosti hrvatskog sustava.

Jasna Petrović (foto: Siniša Bogdanić)

Jasna A. Petrović iz Sindikata umirovljenika Hrvatske kao najveći problem ističe utvrđivanje kriterija za stjecanje prava na mirovinu i odluka hoće li ona biti vezana uz mirovinski sustav ili uz sustav socijalne skrbi.

Dodaje, da bi se rješenje iskristaliziralo, trebat će još puno razgovora. Iako nitko ne spori da je velik problem siromaštvo starijih osoba i umirovljenika, čija je stopa siromaštva porasla u prošloj godini na 24,5 posto. “Osnovni problem su preniske mirovine u Hrvatskoj, koje ne ostavljaju prostora za ozbiljnu borbu protiv siromaštva”, kaže Petrović.

Podsjetimo, Petrović je ranije u razgovoru za MojeVrijeme.hr izjavila: “Kad nešto ima pogrešan naziv, stvara zabunu među ljudima. Zamolili smo ministra mirovinskog sustava Josipa Aladrovića da u javnim nastupima kaže da je riječ o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Dakle, riječ je o mjeri protiv siromaštva starijih osoba koja će se isplaćivati iz državnog proračuna, a ne iz mirovinskog sustava. Drugi glavni problem je iznos te nacionalne naknade. Procijenjena je na 1.000 kuna. Kad znate da je 1.019 kuna najniža mirovina za 15 godina rada, to sve ispada nerealno. Već i sad minimalna zajamčena socijalna naknada za starije od 65 godina iznosi 920 kuna.”

.

Vijesti

Nakon ukidanja dostave mirovina poštom, stare i nemoćne sada tjeraju iz banaka

Pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je ‘socijalna’ država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere!

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Ni nakon više godina podnošenja inicijative Sindikata umirovljenika Hrvatske nizu HDZ-ovih ministara rada i mirovinskog sustava, i to uz potporu Pučke pravobraniteljice, umirovljenici umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga. To pravo ukinuo je Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, piše predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović za Glas umirovljenika.

Briga bivšeg ministra za invalidne i slabo pokretne osobe, za one koji žive u zabitima, na planinama ili na otocima, u novogradnjama ili na periferijama, gdje nema banaka niti bankomata. Zovu nas u panici iz Sv. Klare, udaljene četvrti sa zapadne periferije Zagreba, i kažu kako su im zatvorili poštu, gdje su do sada podizali mirovine. Može li im država vratiti poštara da im zvoni na vrata?


Točno, bivši ministar Mrsić, uz glasno protivljenje umirovljeničkih udruga, naprosto je napravio dogovor s bankama kako se mirovine trebaju isplaćivati isključivo na bankovne račune, a ako nema banke u blizini, ili umirovljenik ne može doći do banke, preostaje mu svoju privatnu karticu i osobni PIN povjeriti prvom pokretnom susjedu ili rođaku.

Briga njega što se time stvorio čvrsti temelj za tipične zloporabe i prijevare umirovljenika, a čini se da glava ne boli niti ekipu sadašnjeg ministra Josipa Aladrovića, jer ga nije niti bilo na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kad je SUH ponovno aktivirao to pitanje. Njegov prethodnik Pavić se nije niti bavio takvim sitnicama pa ih nije uključio u svoju “sveobuhvatnu mirovinsku reformu”. On je samo hladnokrvno ustvrdio kako pošta i dalje dostavlja mirovine.

Točno, ako se plati! A za to je potrebno otvoriti račun kod Hrvatske poštanske banke, plaćati 10 kuna mjesečno, plus kod svake isplate jedan posto vrijednosti mirovine. Super recept za one najbjednije! Dakle, svi umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. moraju otići (biti odneseni?) do najbliže banke i tamo otvoriti svoj tekući račun, a onda i redovito dolaziti jednom mjesečno podići svoju mirovinu.

Zašto jednom mjesečno, iako je opasno držati novac u kući ili stanu? Iz dva razloga: prvi, jer je teško naći dobrohotnog rođaka ili susjeda koji će vas iznijeti s desetog kata ili prevesti do prve pošte ili banke više puta mjesečno, a drugo, zato što su bahatim bankarima dosadili redovi i gužve početkom mjeseca u bankama, pa su odlučili da niti ne žele gledati njihova ostarjela izborana lica bez naknade.

Da, dobro ste čuli, uvedene su naknade za podizanje gotovine za sada u nekoliko banaka, npr. četiri kune po transakciji u OTP-u i 1,95 kn u Zabi. Koliko je to pohlepno i opasno upravo po umirovljenike, javnim priopćenjem je banke upozorio guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, tvrdeći kako se naplatom takvih naknada na svaku isplatu gotovine u banci ugrožavaju starije osobe.

Danas se čak 89 posto svih gotovinskih transakcija odvija preko bankomata ili internet bankarstva, što znači da samo 11 posto transakcija ide preko šaltera. No, pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je “socijalna” država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere! Koga briga za stare!  (Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP