Prati nas

Vijesti

Malo je prostora

Sastala se radna skupina, bistre se kriteriji za primanje takozvane nacionalne mirovine

‘Najveći problem je utvrđivanje kriterija za stjecanje prava na mirovinu i odluka hoće li ona biti vezana uz mirovinski sustav ili uz sustav socijalne skrbi’, kaže predsjednica SUH-a.

Objavljeno

|

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.
foto: Sandro Bura

Održan je prvi sastanak radne skupine za utvrđivanje uvjeta i kriterija za uvođenje nacionalne mirovine za starije osobe koje nemaju minimalni mirovinski staž, a navršile su 65 godina života i nemaju druge izvore prihoda.

Posao radne skupine, koja se sastala u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, jest utvrditi po kojim će se kriterijima dijeliti nacionalna mirovina; imovinski i dohodovni cenzus, parametre za izračun visine nacionalne mirovine te potrebna financijska sredstva, kako bi se do kraja iduće godine stvorio zakonodavni okvir i početkom 2021. počele prve isplate, priopćilo je Ministarstvo.


U radnu skupinu uključeni su stručnjaci iz akademske, pravne i znanstvene zajednice, predstavnici socijalnih partnera i udruga umirovljenika. Voditeljica radne skupine je državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić.

Ministar Josip Aladrović istaknuo je da se prvenstveno želi pronaći najkvalitetnije rješenje za uvođenje nacionalne mirovine, koristeći iskustva europskih država i uzimajući u obzir specifičnosti hrvatskog sustava.

Jasna Petrović (foto: Siniša Bogdanić)

Jasna A. Petrović iz Sindikata umirovljenika Hrvatske kao najveći problem ističe utvrđivanje kriterija za stjecanje prava na mirovinu i odluka hoće li ona biti vezana uz mirovinski sustav ili uz sustav socijalne skrbi.

Dodaje, da bi se rješenje iskristaliziralo, trebat će još puno razgovora. Iako nitko ne spori da je velik problem siromaštvo starijih osoba i umirovljenika, čija je stopa siromaštva porasla u prošloj godini na 24,5 posto. “Osnovni problem su preniske mirovine u Hrvatskoj, koje ne ostavljaju prostora za ozbiljnu borbu protiv siromaštva”, kaže Petrović.

Podsjetimo, Petrović je ranije u razgovoru za MojeVrijeme.hr izjavila: “Kad nešto ima pogrešan naziv, stvara zabunu među ljudima. Zamolili smo ministra mirovinskog sustava Josipa Aladrovića da u javnim nastupima kaže da je riječ o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Dakle, riječ je o mjeri protiv siromaštva starijih osoba koja će se isplaćivati iz državnog proračuna, a ne iz mirovinskog sustava. Drugi glavni problem je iznos te nacionalne naknade. Procijenjena je na 1.000 kuna. Kad znate da je 1.019 kuna najniža mirovina za 15 godina rada, to sve ispada nerealno. Već i sad minimalna zajamčena socijalna naknada za starije od 65 godina iznosi 920 kuna.”

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanje na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno za 3 godina

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP