Prati nas

Zdravlje

Pomaže li nošenje maske?

Koliko maska štiti od koronavirusa i kako odabrati pravu?

Maske se moraju nositi ispravno, trebaju se često mijenjati, sigurno odlagati. Sve to u kombinaciji s dobrim higijenskim mjerama, ako želimo da budu korisne.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Michael Amadeus/Unsplash

I lagana šetnja središtem Zagreba pokazuje da su ljudi sve svjesniji koronavorusa koji se iz kineske pokrajine Wuhan širi svijetom. Tako sada na ulicama ne susrećemo samo pacijente s kompromitiranim imunitetom koji nose maske, već je i sve veći broj zdravih koji se ne žele zaraziti respiratornim infekcijama u tramvajima i na javnim površinama.

No pitanje je koliko su te maske korisne u suzbijanju zaraze. Čini se da se ni zdravstvene vlasti različitih država oko toga ne mogu dogovoriti. Svjetska zdravstvena organizacija nije još komentirala ovu temu, a države koje se nalaze na izravnom udaru virusa imaju sasvim oprečna mišljenja o korištenju maski na javnim površinama i u javnim prostorima.


Malezija, primjerice, potiče nošenje maski, dok Australija i Tajvan savjetuju zdravim ljudima da to ne čine. Ni Američki centar za prevenciju i kontrolu bolesti ne preporučuje nošenje maski zdravim ljudima. Umjesto toga savjetuje građanima da pozorno prate svoje zdravstveno stanje te da, ako posumnjaju na zarazu, to dojave svojem liječniku.

Reuters pak javlja da se u Kini ovih dana prodaje 200 milijuna maski dnevno te da tvornice koje ih proizvode na neviđenu potražnju reagiraju povlačenjem radnika s godišnjih odmora i obećanjem čak četiri puta veće plaće.

foto: Pavel Anoshin/Unsplash

Maske trebaju nositi oboljeli, a ne zdravi

Zbog koronavirusa ogroman broj zdravih Nijemaca pohrlio je u ljekarne i specijalizirane trgovine te pokupovao zaštitne maske, iako to nema smisla, javlja Deutsche Welle.

Na tržištu dostupne maske koje se koriste u industriji i laboratorijima (u Hrvatskoj znane i kao “njuškalice”) koštaju od nekoliko pa do čak 500 eura, ovisno o snazi filtriranja zraka i broju ventila. One mogu spriječiti prodor čestica veličine do 0,6 mikrometara i time predstavljaju sigurnu zaštitu od bakterija, ali ne i od virusa.

Zato predsjednik Njemačkog društva za infektologiju Bernd Salzberger iz Sveučilišne klinike u Regensburgu kaže da nošenje takvih maski u ovom trenutku smatra “potpuno besmislenim”. On podsjeća da te maske nisu namijenjene zaštiti od bolesti, kao i da njihovo nošenje ima više smisla za osobe koje su oboljele i mogu prenijeti viruse na druge.

Kirurške maske, javlja DW, koje se mogu kupiti u svakoj ljekarni i služe za pokrivanje nosa i usta, koštaju uglavnom oko šest eura. Apotekari upozoravaju da one služe prije svega da osoba koja ih nosi ne bi širila oko sebe bacile ako kašlje ili kiše, te da ne pružaju nikakvu zaštitu od virusa. U Hrvatskoj, dodajmo, jednokratne kriruške maske mogu se nabaviti po cijeni od 20 do 500 kuna po pakiranju od 50 komada. Cijena, dakako, ovisi o kvaliteti.

Kada treba nositi masku?                                   

“Opravdano je nošenje maske u situaciji kada ste u gomili i kada brinete o bolesnoj osobi. Ako se zbog toga osjećate bolje, nosite masku”, za The Indipendent pak savjetuje virologinja Angela Rasmussen. Drugi stručnjaci kažu da je nošenje kirurške maske besmisleno jer ona ne “dihta” na lice osobe koja je nosi. Uz to upozoravaju da nošenje maski može izazvati lažan osjećaj sigurnosti te da može čak i pospješiti prijenos virusa, ako ju se dotiče rukama.

“Maske se moraju nositi ispravno, trebaju se često mijenjati, sigurno odlagati. Sve to u kombinaciji s dobrim higijenskim mjerama, ako želimo da budu korisne”, zaključio je dr. Jake Dunning iz engleske Službe za javno zdravlje. Uz to, treba biti svjestan činjenice da su upravo prljave i zakašljane maske pravi rasadnik bakterija kojeg bismo trebali držati što dalje od nosa, očiju i usta.

.

Zdravlje

Capak: Dezinficiranje svega i svačega stvara superbakterije i uništava okoliš

Poslije diranja nečega što je dirao netko drugi treba oprati ruke. Špricanje u dućanima, na primjer kolica, nemoguće je iza svakog korisnika. Puno je bolja mjera prati ruke.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Gostujući na N1 televiziji, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i član Nacionalnog stožera civilne zaštite, Krunoslav Capak, odgovorio je na niz pitanja o koronavirusu i svakodnevnom životu. Primjerice, trebaju li podovi u trgovinama biti natopljeni dezinficijenom.

“Dezificijensi su moćno oružje u medicini još od vremena Listera (Joseph Lister, britanski kirurg rođen 1827. op. MV.). Antiseptici i dezificijensi su nam pomogli suzbiti mnoge bolesti u povijesti. Koristimo dezinfekciju tamo gdje stručnjaci epidemiolozi kažu da je ona korisna i da se na taj način može suzbiti širenje virusa. Međutim, špricanje svega i svačega dovodi do situacije da uništavamo korisne bakterije i druge vrste. Tako onečišćujemo okoliš teškim kemijskim sredstvima. Potencijalno stvaramo superbakterije otporne na dezificijense koje bi nas, kad prođe koronavirus, mogle maltretirati na druge načine. Zato vrlo oprezno s dezinficijensima”, kazao je Capak.


Kaže, namirnice u trgovinama je vjerojatno slagao netko s rukavicama. “Ako nije, to bi trebalo oprati. Na taj način se teško prenosi infekcija. Voće i povrće koje se donese iz dućana se većinom guli. Ako se ne guli, treba ga dobro oprati pod tekućom vodom. Onim što se termički obrađuje neće se prenijeti virus, jer ugiba za nekoliko sekundi na 70 stupnjeva. Poslije diranja nečega što je dirao netko drugi treba oprati ruke. Špricanje u dućanima, na primjer kolica, nemoguće je iza svakog korisnika. Puno je bolja mjera prati ruke”, savjetuje Capak.

O mogućnosti da se najesen ponovno vrati COVID-19, Capak kaže: “Koronavirus i gripa, sezonski su virusi. Šire se kad više boravimo u zatvorenom prostoru. Hoće li se ova bolest vratiti najesen to nitko ne zna u ovom trenutku. Ili će nestati kao SARS, ili će mutirati i promijeniti se, ili ćemo imati cjepivo… Te scenarije se ne može sad predvidjeti. Ako će se ponašati kao sad, moguće je, ako bude nedovoljno ljudi imuno, da se iduće zime opet vrati.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP