Prati nas

Vijesti

Za društvo bez diskriminacije

Ustavni sud potvrdio: Ivo i Mladen imaju pravo biti udomitelji; zakone treba tumačiti sa smislom

Udomiteljska obitelj je zajednica koju čine udomitelj, njegov bračni ili izvanbračni drug, djeca i drugi srodnici s kojima udomitelj živi u zajedničkom kućanstvu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Ivo Šegota i Mladen Kožić (screenshot: Youtube)

Ustavni sud odlučio je o zahtjevima za ocjenu ustavnosti Zakona o udomiteljstvu. Zaključio je da zakon nije neustavan, ali da je prouzročio diskriminatorne učinke prema istospolnim osobama. U nastavku pročitajte akcente iz odluke Ustavnog suda.

Ako je nešto prešućeno, ne znači da je zabranjeno

Ustavni sud utvrdio je da osporene zakonske odredbe iz kojih je izostavljena (“prešućena”) određena društvena skupina proizvode generalne diskriminatorne učinke prema istospolno orijentiranim osobama koje žive u životnim i neformalnim životnim partnerstvima, što je ustavnopravno neprihvatljivo. Ustavni sud ocijenio je da diskriminatorne učinke nije moguće otkloniti odnosno nadomjestiti intervencijom Ustavnog suda u postojeći sadržaj zakona.


Zakon ima dobar cilj…

Naime, Zakon o udomiteljstvu u cjelini ima legitiman cilj – zaštita interesa i dobrobiti socijalno ugroženih osoba – i u tom pogledu nije u nesuglasnosti s Ustavom. Puko ukidanje osporenih zakonskih odredaba dovelo bi do praznine u postojećem modelu javne usluge udomljavanja i izazvalo bi štetne posljedice za prava i interese korisnika udomiteljstva. Stoga Ustavni sud nije prihvatio prijedloge i zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom osporenih članaka Zakona o udomiteljstvu.

… ali ga treba tumačiti sa smislom

Međutim, Ustavni sud zaključio je da su sudovi odnosno druga nadležna tijela koja u rješavanju pojedinačnih slučajeva neposredno odlučuju o pravima i obvezama građana dužni tumačiti i primjenjivati zakone u skladu s njihovim smislom i legitimnom svrhom te odluke donositi na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih izvora prava.

U konkretnom slučaju to znači da su osporene zakonske odredbe dužni tumačiti i primjenjivati na način koji će svim osobama pod jednakim uvjetima omogućiti sudjelovanje u javnoj usluzi udomljavanja, neovisno o tome živi li potencijalni udomitelj u životnom ili neformalnom životnom partnerstvu.

Što je udomiteljska obitelj?

Udomiteljska obitelj je zajednica koju čine udomitelj, njegov bračni ili izvanbračni drug, djeca i drugi srodnici s kojima udomitelj živi u zajedničkom kućanstvu (članak 9. stavak 1. točka 3. ZoU-a), piše Ustavni sud.

Kako je sve počelo?

Ivo Šegota i Mladen Kožić istospolni su par koji želi udomiti dijete. U Centru za socijalnu skrb su im odbili dati dozvolu za udomljavanje, oni su se žalili Ministarstvu, to nije prošlo pa su na Upravnom sudu dobili presudu bez mogućnosti žalbe prema kojoj imaju pravo ući u postupak za udomljavanje. Krenuli su ponovno u Centar i unatoč presudi dobili odbijenicu. Više pročitajte ovdje.

Što kaže predsjednik Ustavnog suda?

“Zagrebački Centar za socijalnu skrb je već trebao poštivati odluku Upravnog suda, a sad nakon odluke Ustavnog suda bit će jasno da su sva tijela dužna zakon primijeniti jednako za sve i njima omogućiti da sudjeluju u postupku i odlučiti jesu li za udomljavanje ili ne”, rekao je Miroslav Šeparović.

.

Vijesti

Podignut cenzus za besplatno dopunsko, SUH poziva umirovljenike da iskoriste svoje pravo

Od 1. svibnja 2020. godine prihodovni cenzus se svake godine usklađuje s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i promjenama prosječne bruto plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) donijelo je Odluku o usklađivanju prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna u 2021. godini. Odluka će se primjenjivati od 1. siječnja.

Temeljem provedenog usklađenja, utvrđeno je da pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna u 2021. godini ostvaruju osigurane osobe HZZO-a ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 1.600,12 kuna, a za osigurane osobe HZZO-a koje su samci, ako im prihod u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 2.047,20 kuna.


Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović, pozvala je umirovljenike koji ostvare pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna da se jave u HZZO i sklope ugovor. “Ipak se kreće! Procjenjuje se da i u ovom trenutku ima do desetak tisuća osoba koje imaju to pravo, a nisu ga konzumirale. I one bi se trebale što prije javiti u HZZO. Naime, od 1. svibnja je prema aktualnom cenzusu to pravo ostvarilo oko 20.000 umirovljenika i starijih osoba”, kazala je Petrović.

Usklađivanje prihodovnog cenzusa posljedica je inicijative Sindikata umirovljenika Hrvatske i Matice umirovljenika Hrvatske. Ove umirovljeničke udruge održale su niz prosvjeda na Markovu trgu u listopadu i studenom prošle godine. Upozorile su da cenzus nije mijenjan već 15 godina te da je zbog usklađivanja mirovina u samo godinu dana pravo na besplatno dopunsko osiguranje izgubilo čak deset tisuća umirovljenika.

Od 1. svibnja 2020. godine prihodovni cenzus se svake godine usklađuje s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i promjenama prosječne bruto plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP