Prati nas

Mozaik

Balkanci se najmanje boje koronavirusa

Činjenicu da 56 posto ljudi smatra da se pretjerano dramatizira ne treba uzeti zdravo za gotovo, kaže Stojčev, jer su vrijednosti vrlo različite u različitim zemljama. Tako je u zemljama poput Italije, gdje već tjednima umiru ljudi u velikom broju, strah od virusa veći.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: cottonbro/Pexels

Istraživanje Gallupa (GIA) pokazuje da preko 70 posto ljudi na Balkanu smatra da koronavirus nije velika prijetnja kako se predstavlja. Istraživači kažu da se to moglo očekivati u regiji koja je navikla na krize, javlja Deutsche Welle.

Prema istraživanju 62 posto ljudi u svijetu se boji zaraze, ali istovremeno čak 56 posto ljudi misli da opasnost od koronavirusa nije tako velika kako se tvrdi. Te rezultate je dobila agencija Gallup International Association (GIA) sa sjedištem u Zürichu na temelju anketiranja 20.000 ljudi u 26 zemalja.


Predsjednik Gallupa Kančo Stojčev misli da rezultati nisu proturječni, kako na prvi pogled izgledaju. “Virus je realan i normalno je da se ljudi plaše”, kaže on za DW. S druge strane, virusi postoje oduvijek, svi su ih nekad preležali pa im reakcije vlasti mogu djelovati pretjerano, kaže Stojčev.

Taj sociolog kaže da je strah važan za samo preživljavanje. “Posebno posljednjih desetljeća zbog napretka, modernosti i slično imamo osjećaj da život postaje izvjesniji, da možemo sve predvidjeti i planirati.” Zato se, po njegovim riječima, politika trenutno bori i s emocijama ljudi koji se suočavaju s neizvjesnošću. “Trenutno nitko ne može reći što će se dogoditi za dva, tri ili pet mjeseci.”

Balkanci su navikli

Međutim činjenicu da 56 posto ljudi smatra da se pretjerano dramatizira ne treba uzeti zdravo za gotovo, kaže Stojčev, jer su vrijednosti vrlo različite u različitim zemljama. Tako je u zemljama poput Italije, gdje već tjednima umiru ljudi u velikom broju, strah od virusa veći.

S druge strane, na Balkanu još nema tolikog straha, barem u tri zemlje gdje je provođena anketa. U BiH i Sjevernoj Makedoniji čak 73 posto ljudi misli da se virus predstavlja opasnijim nego što jest, u Bugarskoj to misli 72 posto ljudi. “Balkan je stoljećima važno čvorište. Na takvim mjestima je intenzitet povijesti znatno viši, što znači da je ovdje bilo više kriza koje je trebalo svladati.”

Stojčev, koji potječe iz Bugarske, podsjeća na događaje od prije tridesetak godina u Rumunjskoj, Bugarskoj ili Jugoslaviji. “Na neki način su ljudi više naviknuti na ove situacije.” Nasuprot tome, u Zapadnoj Europi čak 70 posto ljudi smatra da je virus itekako velika prijetnja.

Amerikanci ne daju slobode

Prema istraživanju, 76 posto ljudi je spremno na ograničavanje osobnih sloboda u cilju borbe protiv virusa. U vrhu su Austrija (95 posto), Sjeverna Makedonija (94) i Nizozemska (91). Na dnu ljestvice su Sjedinjene Države gdje je 45 posto građana spremno odreći se sloboda.

Stojčev ističe još jedan nalaz – dvije trećine ljudi ima povjerenje u svoje vlade, što je značajan porast. Istraživači su ranije primijetili globalni pad povjerenja u politiku te je do sada vlastima vjerovalo između jedne i dvije petine stanovnika. Nadležni političari, kaže naš sugovornik, dobro prolaze u situaciji kada se traži zajedništvo, ali i nacionalna politika i izolacija od globalnog svijeta.

“Ovakve situacije ujedinjuju ljude. Načelno u životu postoje dvije strategije, kada imamo ozbiljan problem. Jedna je da se stvari probaju na svoju ruku, a druga da se ujedini s drugim ljudima. Na kraju krajeva, uvijek je lakše u zajednici”, dodaje Stojčev.

.

Mozaik

Danas je Cvjetnica, ovo su narodni običaji vezani uz nju

Ove godine vjernici će Cvjetnicu proslaviti u svojim domovima, bez javnih okupljanja i svečanih procesija, a zbog epidemije koronavirusa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Uličnica ili Nedjelja muke Gospodnje) pučki je naziv za posljednju korizmenu nedjelju, uoči Uskrsa. Kršćanski običaj ophoda s grančicama, u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, primjenjivan od IV. st., u latinskoj crkvi uobičajen je od kraja prvog tisućljeća, piše Hrvatska enciklopedija.

U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj). Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja).


Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme.

Nadalje, umivalo se u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito (dalmatinsko zaobalje, Lika; Hrvati u Bosanskoj Posavini i Bačkoj), s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost.

U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke. Osnova su tim postupcima pretkršćanski proljetni obredi vezani uz obnovu prirode. Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude, preuzeto je zatim u kršćansko tumačenje proljetne obnove kao obnove čovjeka.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP