Prati nas

Zdravlje

Karantena za špagete

Gordan Lauc savjetuje kućnu karantenu za sve kupljene proizvode, govori i o nošenju rukavica

Rukavice nemaju smisla ako se ne mijenjaju često. Štoviše samo daju osjećaj lažne sigurnosti, tvrdi znanstvenik.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Može li se izliječiti rak?
Gordan Lauc (screenshot: HTV)

Redoviti profesor biokemije i molekularne biologije sa zagrebačkog PMF-a Gordan Lauc za Novi list je još jednom naglasio važnost ovlaživanja zraka u brobi protiv koronavirusa. No smatra i da se najveća opasnost krije u stvarima koje kupujemo i donosimo u stan.

“Ja već preko dva tjedna radim od kuće jer sam među prvima donio odluku da sve svoje zaposlenike pošaljem da rade od kuće. Tada sam mislio da Hrvatska treba brže donijeti tu odluku, pa sam htio i osobnim primjerom potaknuti radikalnije mjere”, navodi.


“Kako nemam simptome, ne nosim masku, a niti rukavice. Rukavice nemaju smisla ako se ne mijenjaju često. Štoviše samo daju osjećaj lažne sigurnosti. Virus ne može ući kroz ruke, već samo ako rukom na kojoj je virus dodirnemo nos, usta ili oči. Pranje ruku jednako je učinkovito kao i nošenje rukavica”, tvrdi profesor.

“Kad izlazim, trudim se držati dalje od drugih ljudi i izbjegavati kontakt sa stvarima koje su drugi ljudi mogli dodirivati. Osobno mislim da su stvari koje kupujemo najveći rizik, pa pokušavam sve što kupimo prvih par dana ‘držati u karanteni’, tj. ne dodirivati dok ne prođe onih nekoliko dana koliko virus preživljava na većini površina”, rekao je Lauc za Novi list.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP