Prati nas

Zdravlje

Ukratko

Toplije vrijeme neće potjerati virus, kaže stručnjak. Tko je posebno ugrožen?

Imunološki sistem žena je otporniji. Za to je odgovoran prije svega hormon estrogen koji podstiče rad imunološkog sistema i snažno se bori protiv izazivača bolesti. Muški hormon testosteron pak blokira imunološki sistem.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: panos13121/Pixabay

Muškarci, žene i djeca se podjednako često inficiraju koronavirusom. Ali posljedice se razlikuju u zavisnosti od spola i starosti. I prethodna oboljenja imaju određenu ulogu, piše Deutsche Welle.

Koronavirus će se narednih tjedana i mjeseci širiti velikom brzinom i na kraju će inficirano biti dvije trećine građana. Na tome se ništa neće promijeniti ni kada postane toplije i kada prođe klasično razdoblje gripe, kaže Christian Drosten, glavni virusolog berlinske klinike Charité.


Doduše, infekcija će kod većine inficiranih imati blag tijek. Tako će većina ljudi na jesen, kada se očekuje sledeći val prehlada, već imati antitijela protiv SARS-CoV-2 ili korone.

Zašto se posebno moraju zaštititi stariji ljudi?

Najugroženiji će i dalje biti stariji ljudi, kod kojih stopa smrtnosti od 65. godine naviše eksponencijalno raste. U Kini je, na primjer, stopa smrtnosti među inficiranima starim do 40 godina – 0,2 posto, kod onih starosti 70 do 79 godina – 8 posto, a među starijima od 80 godina – 14,8 posto.

Zato bi sljedećih tjedana trebalo povesti računa prije svega o zaštiti starijih ljudi, posebno onih koji su već oboljeli, ili su preboljeli neke druge teže bolesti. Ljudi iz te rizične grupe bi trebali izbjegavati velike skupove, koncerte i slično.

Većina umrlih od virusa je već prije inficiranja bila bolesna. Prema analizi koju je Svjetska zdravstvena organizacija (WTO) provela u Kini, ugroženi su prije svega stariji ljudi s bolestima srca, arterija i vena, s dijabetesom, visokim krvnim tlakom, kroničnim oboljenjima dišnih puteva ili rakom.

Zašto su muškarci ugroženiji od žena?

Prema navodima WTO-a, muškarci puno češće oboljevaju od SARS-CoV-virusa nego žene. Stopa srmtnosti u Kini je među muškarcima sredinom veljače bila 2,8 posto, a među ženama 1,7 posto. Slični odnosi su bili i 2003. kada je izbila epidemija SARS-a u Hong Kongu. Pa i normalna sezonska gripa teže pogađa muškarce nego žene.

Imunološki sistem žena je otporniji. Za to je odgovoran prije svega hormon estrogen koji podstiče rad imunološkog sistema i snažno se bori protiv izazivača bolesti. Muški hormon testosteron pak blokira imunološki sistem.

Osim toga, postoje i “genetski razlozi”, kako je to za DW rekao molekularni biolog Thomas Pietschmann. On kaže da su imunološko relevantni geni, “koji su odgovorni za otkrivanje izazivača bolesti, kodirani na X-kromosomu”. Pošto žene imaju dva X-kromozoma a muškarci samo jedan, tu je prednost na strani žena.

Pored genetskih predispozicija, bitan je i način života. Muškarci često žive nezdravije od žena. U Kini, na primjer, puši oko 52 posto svih muškaraca, dok ni tri odsto žena – ne puši. A pluća narušena pušenjem su osjetljivija na virus.

Zašto su djeca manje ugrožena?

Naravno da se i djeca mogu zaraziti, ali ona ne obolijevaju i pokazuju samo slabe simptome. Pravog objašnjenja zašto je to tako još nema. Liječnici smatraju da kod djece djeluje takozvani urođeni “nespecifični sustav”.

Zaštita od prvih izazivača bolesti se dobija već u fazi fetusa, a nastavlja se kasnije kada se dijete rodi, s majčinim mlijekom. U urođenu zaštitu organizma spadaju i stanice koje napadaju izazivače bolesti koji u tijelo dospijevaju preko sluzokože ili kože.

Ova “pasivna imunizacija” je obično dovoljna za period dok se imunološki sustav djeteta ne uspostavi u punoj mjeri. A to se dešava do 10. godine života. No i poslije toga imunološki sustav čitavog života ostaje sposoban za učenje kako se boriti protiv drugih izazivača bolesti.

.

Zdravlje

Kirurške maske propuštaju koronavirus, no znanstvenica misli da možda od njih i ima neke koristi

SZO i hrvatske zdravstvene vlasti nisu preporučile opće nošenje maski, navodeći između ostalog da kriruške maske treba mijenjati svakih par sati te da one izravno propuštaju zrak sa strane, budući da ‘ne dihtaju’.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u kontekstu koronakrize preporučuje držanje fizičkog razmaka svima i nošenje maski zdravim osobama samo u slučajevima kada se brinu za drugu inficiranu osobu. Maska se preporučuje i onima koji kašlju i kišu kako bi se u slučaju eventualne Covid-19 infekcije zaštitilo zdrave.

Stalno se naglašava da je nošenje maske jedino djelotvorno u kombinaciji s propisanim higijenskim mjerama te propisanim odlaganjem isluženih maski. Većina država naredila je držanje dvometarskog razmaka među osobama, budući da je dokazano da se virus širi iskašljanim kapljicama uz pretpostavku da će se većina kapljica osušiti i pasti na tlo u neposrednoj okolini osobe koja ih je izbacila.


No BBC javlja da su istraživači Instituta tehnologije u Massachusettsu (MIT) koristeći posebne kamere otkrili što se dogodi kada osoba zakašlje i kihne. Utvrđeno je da se u takvim situacijama formira mali, ali brzi oblak plina koji može sadržavati kapljice različite veličine te da najmanje među njima mogu biti prenesene na respektabilne daljine.

U laboratorijskim uvjetima izmjerili su da kašalj može potjerati kapljice na daljinu od 6 metara, dok se ta daljina u slučaju kihanja kreće čak do 8 metara. Voditeljica istraživanja Lydia Bourouiba, stručnjakinja za dinamiku fluida, kaže da je zabrinuta zbog propisane fizičke distance. “Ono što izbacujemo kašljanjem ili kihanjem je plinski oblak koji zarobljava kapljice različitih veličina i nosi ih kroz prostoriju. Ta ideja sigurnosti zbog razmaka od metar ili dva i vjerovanja da će kapljice pasti na tlo u tom perimetru nije potvrđena onim što smo mi kvantificirali i izmjerili”, kaže.

Lydia Bourouiba smatra da u nekim situacijama, pogotovo u interijerima i loše ventiliranim prostorima, maska može smanjiti rizik od zaraze. Primjerice, kada susretnete nekoga tko je zaražen, maska može skrenuti struju njihovog daha od vaših usta. Tanke kirurške mase ne štite od najmanjih čestica, jer ne pružaju takvu vrstu filtracija. Ali možda mogu postrance skrenuti taj oblak, sugerirala je Bourouiba za BBC.

Ovaj scenarij, naglasimo, u obzir uzima situaciju u kojoj se zaražena osoba nalazi točno ispred bolesne osobe. Uz to, zanemaruje činjenicu da virus ulazi i kroz oči. Istraživanje i zaključak imaju isključivo “mehanički” pristup kojeg još trebaju valorizirati epidemiolozi primjenom svojih znanja.

Podsjetimo, SZO i hrvatske zdravstvene vlasti nisu preporučile opće nošenje maski, navodeći između ostalog i da kriruške maske treba mijenjati svakih par sati te da one izravno propuštaju zrak sa strane, budući da “ne dihtaju”. “Kada bi se pretpostavilo da je značajan dio stanovništva zaražen i da ima blaže simptome, tada bi nošenje maski koristilo. Jer onda bi manje izlučivali viruse prema van. Za osobe koje su zdrave i nose maske, manja je šansa da će se zaraziti kapljicama zaraženih soba. Ali problem s maskama je taj da ih morate stalno popravljati. Ako nemate čiste ruke, samo ćete još prstima na lice, oči i nos nanijeti viruse. Zato smo malo skeptični prema univerzalnoj preporuci nošenja maske”, kazao je za HRT voditelj Epidemiološke službe HZJZ-a Bernard Kaić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP