Prati nas

Zdravlje

Pitanja i odgovori

Trebamo li, kako neki tvrde, sve što donesemo iz trgovine dezinficirati varikinom?

Trebamo li se dezinficiranjem proizvoda koje unosimo u kuću boriti protiv koronavirusa, pitanje je koje su građani postavili u Facebook prijenosu dr. Alemki Markotić, ravnateljici Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević i članici Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Alemka Markotić (screenshot: HINA/Youtube)

Nakon što je jučer jedan čitani portal objavio upute prema kojima sve stvari koje donesemo iz prehrambenih trgovina trebamo dezinficirati razblaženom varikinom (20 ml na litru vode), a odjeću odmah skinuti i oprati na 60°C ili odložiti u plastične vreće, brojni su se građani doslovno uspaničili.

Te upute su pripisane Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) čija nam je glasnogovornica, u telefonskom razgovoru, otklonila tu mogućnost. Kaže, zatrpani su pozivima građana koji pitaju je li to propisana procedura. “Ne znamo odakle su te upute, ali mi ih nismo izdali”, odgovoreno nam je iz HZJZ-a.


Trebamo li se na taj pomalo ekstremni način boriti protiv koronavirusa, pitanje je koje su građani postavili u Facebook prijenosu dr. Alemki Markotić, ravnateljici Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević i članici Nacionalnog stožera civilne zaštite. “Možda je zgodno prebrisati nešto što ćete stavljati na kuhinjske površine ili slično. Neće škoditi. Međutim, svi oni koji ulaze u trgovinu, ne bi smjeli pipkati proizvode rukama, ne bi smjeli kašljati i kihati po onome što je na policama. To je najbolja mjera. Ako netko ima mogućnost prebrisati ambalažu onoga što je kupio dezinficijensom, neće naškoditi”, odgovorila je Markotić.

“Svaka epidemija završi i ova će. Dobar dio virusnih infekcija zovemo samoograničavajućim bolestima. Same završe jer virusi imaju neke mehanizme koje još ne razumijemo. Bitno je da se dobro pridržavamo svih mjera, što se više budemo njih pridržavali brže ćemo izaći iz ove situacije”, zaključila je Markotić.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP