Prati nas

Zdravlje

Sve se mijenja

Alemka Markotić objasnila je kako izgleda život nakon skidanja s respiratora

Liječnici potvrđuju da pacijenti nakon respiratora imaju probleme s arterijskim tlakom, a osim gubitka motoričkih funkcija, skloni su depresiji, anksioznosti i razvijanju PTSP-a.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Alemka Markotić (screenshot: HRT)

U ovom trenutku 27 osoba zaraženih koronavirusom spojeno je na respiratore u hrvatskim bolnicama. Što ih čeka kada im se pluća dovoljno oporave da se odvoje od ovog aparata, objasnila je u programu RTL-a Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „dr. Fran Mihaljević“.

“To ovisi o težini kliničke slike, iako su svi na respiratoru iznimno teški bolesnici. U prvom redu to ovisi o trajanju boravka na respiratoru”, kazala je Markotić navodeći da je oporavak dug i težak.


“Otežano je disanje i gutanje, dio bolesnika izgubi mišićnu masu. Potrebna im je dugotrajna rehabilitacija. Neki od njih imaju problema s pamćenjem i s raspoloženjem. Dakle, događa se puno različitih zdravstvenih problema nakon respiratora. Dobro je da se objavljuju iskustva ljudi koji su to prošli. Dobro je čuti njihove priče”, kazala je šefica Klinike za infektivne bolesti.

Među onima koji su svjedočili o životu nakon respiratora je i Claude Gatti, 67-godišnji veterinar s Korzike. Kaže, morao je sve ponovno učiti: pisati, hodati, stajati na nogama. “Nisam mislio da će biti tako teško”, rekao je. “Imam problema s pamćenjem. Kada mi se nešto kaže, uđe na jedno uho, a na drugo iziđe”, kaže Gatti.

I nije on jedini. Liječnici potvrđuju da pacijenti nakon respiratora imaju probleme s arterijskim tlakom, a osim gubitka motoričkih funkcija, skloni su depresiji, anksioznosti i razvijanju PTSP-a.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP