Prati nas

Mozaik

Je li uopće netko kriv?

Je li koronavirus pobjegao aljkavim znanstvenicima ili je riječ o politizaciji pandemije?

Brzo nakon pojave pandemije su se pojavile i teorije zavjere kako je to virus došao iz kineskog laboratorija. Njemački javni medij piše da bi u toj tvrdnji moglo biti i nečeg istinitog.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Daniel Tafjord/Unsplash

I znanstvenici i čitava javnost je dugo nagađala, kako je taj novi virus SARS-CoV-2 uopće došao u Wuhan? Sumnjalo se na jednu tržnicu na kojoj se trgovalo i divljim životinjama. Ali sad i više zapadnih medija javlja kako je taj virus možda doista došao iz Instituta za virologiju Wuhana koji se nalazi u blizini te tržnice, analizira Deutsche Welle.

Sumnja u taj institut se pojavila na društvenim mrežama već u siječnju, doduše povezana s teorijom kako se tamo tajno istražuje novo biološko oružje. Tada je i Washington Post još pisao kako ta teorija nije istinita i kako to nije virus stvoren ljudskom rukom. Novinari tog lista su razgovarali s više virologa koji su na temelju njegovih svojstava isključili mogućnost kako je on stvoren mutacijom kojom bi upravljao neki znanstvenik. To je potvrđeno i istraživanjem skupine znanstvenika predvođenih Kristianom G. Andersenom koje je objavljeno 17. ožujka u Nature Medicine.


Povrh toga, rad Instituta za virologiju u Wuhanu nije tajna i mnoga istraživanja virusa kod šišmiša, što se tamo istražuje, su bila objavljena u stručnim časopisima. U više tih istraživanja su sudjelovali i zapadni partneri, među ostalima dobre odnose s institutom u Wuhanu ima i Galveston National Laboratory Sveučilišta Texasa. Britanski Daily Mail javlja kako su američki partneri i financijski pomagali istraživanja u Wuhanu.

Gdje se zarazio “nulti pacijent”?

Sve to zapravo ne isključuje mogućnost da je virus zbog nepažnje znanstvenika dospio iz tog instituta u Wuhanu. Već koncem siječnja se u znanstvenom časopisu Science pojavio članak koji dovodi u sumnju tvrdnju kako je ta tržnica u Wuhanu ishodište virusa, piše DW.

I u članku koji je objavljen u medicinskom stručnom časopisu The Lancet se ukazuje na nelogičnost te “službene” teorije o tržnici: da, većina od prvog 41 zaraženog virusom COVID-19 jest nekako bila povezana s tom tržnicom. Ali 13 oboljelih s tržnicom nisu imali nikakve veze.

Povrh toga je vjerojatno da je “nulti pacijent”, dakle prva osoba koja je bila zaražena tim virusom, u dodir s virusom došao – ili došla već u studenom 2019. Baš najraniji slučajevi zaraženih nisu imali nikakve veze s tržnicom, upozorio je već tada i profesor infektologije Daniel Lucey na Sveučilišnom medicinskom centru Georgetowna u jednom intervjuu za časopis Science.

foto: Peter Neumann/Unsplash

Jesu li krivi znanstvenici?

Pod tom pretpostavkom se još jednom otvara glavno pitanje: kako je virus uopće došao u Wuhan? Jedno moguće objašnjenje vodi do profesorice virologije Zhengli Shi koja je na Institutu u Wuhanu istraživala viruse kod šišmiša i koja je još ove veljače objavila stručni članak o svojim nalazima u časopisu Nature.

Portret ove znanstvenice je objavio i South China Morning Post 6. veljače i u članku se opisuje njeno znanstveno istraživanje u 28 različitih kineskih provincija. Sakupljali su uzorke izmeta šišmiša u pećinama gdje te životinje žive, a u Wuhanu su stvorili veliki arhiv virusa koji se mogu zateći kod šišmiša – to potvrđuje i članak objavljen u časopisu Spektrum/Scinetific American.

Već početkom prošle, 2019. godine je zajedno s kolegama objavila opsežnu studiju o virusima iz obitelji korone koje prenose šišmiši. U jednom staništu šišmiša vrste velikog potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum) je doista našla korona virus koji je izuzetno sličan virusu s kakvim se sad suočavamo.

Tog virusa u tom institutu – nema

Znanstvenom radu njenog tima se može zahvaliti i da je tako brzo dešifriran genetski kod virusa, što je pak pruženo na uvid svjetskoj javnosti i što je omogućilo potragu za cjepivom i pouzdanim testom u brzini kakva se još nije vidjela u povijesti. Ali to je Zhengli Shi pak koštalo sve više neprijateljstva u socijalnim medijima, kako u Aziji tako i u drugim dijelovima svijeta.

Doduše, njen kolega iz New Yorka i predsjednik udruge EcoHealth Alliance Peter Daszak je stao u njenu obranu: u razgovoru na javnom National Public Radio je kategorički ustvrdio kako je tvrdnja da je virus “pobjegao” iz laboratorija Instituta u Wuhanu “čista glupost”. Kaže kako je i osobno sudjelovao u sakupljanju uzoraka od šišmiša i kako u tom laboratoriju uopće nema epruveta s virusom SARS-CoV-2.Po njegovom mišljenju, tu se radi o “nesretnom politiziranju uzroka ove pandemije”.

No isto tako upada u oči kako je službeni Peking odnedavno počeo cenzurirati javnu raspravu o pitanju odakle je došao taj virus. Kineski veleposlanik u Velikoj Britaniji je reagirao na članak objavljenom u Daily Mailu o institutu u Wuhanu kao ishodištem zaraze, i s ogorčenjem ga nazvao “neosnovanim”. U priopćenju koje je objavilo to veleposlanstvo se tvrdi kako se “svim snagama” još traži ishodište virusa COVID-19.

.

Mozaik

Lewisia – kamena djevica kojoj ćete se veseliti iz godine u godinu

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kada bismo mogli križati čuvarkuću i jaglac, vjerojatno bismo dobili biljku nalik lewisiji, cvjetnici koja polako, ali sigurno, osvaja hrvatske vrtove i balkone. Priča o njoj, barem onaj dio poznat zapadnoj civilizaciji, počela je paralelno s najvećom američkom avanturom – ekspedicijom koja je pod vodstvom Meriwethera Lewisa i Williama Clarka istražila do tada nepoznat zapad Amerike.

Meriwether Lewis, vojnik i javni službenik, ali i prirodoslovac, kraj potoka Lolo u današnjoj saveznoj državi Montani 1. srpnja 1806. godine otkrio je biljčicu koja je kasnije po njemu dobila ime – Lewisia rediviva.


Indijanski crni lijek

Ova skromna biljka navikla na škrte kamenjare ranije je bila poznata američkim domorocima koji su je zvali gorkim korijenom ili crnim lijekom, a koristili su je kao rijetku delikatesu. Legenda kaže da su za bisage pune gorkog korijena davali konja.

Postoji čak i mit prema kojem je jedan dio biljke iz originalnog Lewisovog herbara oživljen naknadno i to nekoliko godina nakon što je biljka prikupljenja. Ono što je sasma sigurno je da se Lewis iz višegodišnje ekspedicije vratio s barem jednim živim i zdravim primjerkom lewisije.

Kamena djevica

Iako se i danas L. rediviva sa svojim velikim ružičastim cvijetom rado uzgaja po znalačkim vrtovima, po popularnosti ju je pretekla bliska rođaka Lewisia cotyledon koja cvijeta više puta godišnje; od ranog proljeća do kasne jeseni. Zovu je još i Siskiyou lewisia ili kamena djevica.

I kod ove vrste lišće dugo do 9 centimetara raspoređeno je čvrsto rozetasto. A na stapkama dugim do 30 centimetara, štitasto su zbijeni cvjetovi koji dolaze u puno boja; od čisto bijele preko ružičaste, narančaste i crvene do potpuno žute. Mnogima su najzanimljivije hippie varijante s prugastim cvjetovima. Rod Lewisia, za sada, bilježi 19 vrsta smještenih u botaničku porodicu Montiaceae.

Lewisia cotyledon (foto: Sandro Bura)

Gdje uzgajati?

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima. Kada se uzgaja kao lončanica, valja joj osigurati hladno prezimljavanje u svijetlim i negrijanim prostorijama. Uspjeh je zagarantiran kada se biljka zimi, zbog kontroliranja vlage, može držati u negrijanom stakleniku.

Pozicija i temperatura

Samim tim što potječe iz američkih stjenjaka jasno ne da Lewisia podnosi ekstremne raspone temperature i sušu. Lewisia traži puno svjetla. Uspijevati će na punom suncu, ali i na zapadnoj ekspoziciji.

Supstrat

Biljku valja posaditi u ocjedito, siromašno i po mogućnosti kiselo tlo. Idealne su za kamenjar i sadnju u kamene zidove. Kada se uzgaja kao lončanica, dobar recept za supstrat je jedna trećina kvarcnog (riječnog) pijeska na dvije trećine komercijalne tresetne mješavine za uzgoj lončanica.

Kada zalijevati

Ekstremno je osjetljiva na višak vlage. U takvim uvjetima vrlo lako dođe do truljenja “mrkvastog” korijena. Stoga se voda u podlošku nikada ne smije zadržavati, a biljku valja zaliti tek kada se supstrat u potpunosti osušio.

Kako prihranjivati

Iako je lewisia “programirana” za škrte uvjete, možete je tijekom ljeta gnojiti na dvotjednoj bazi komercijalnim gnojivima za cvatuće biljke.

Kako razmnožavati

Odvajanjem postranih izboja i sjemenom.

Ubiranje sjemena lewisije

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP