Prati nas

Vijesti

Eksperiment

Može li se COVID-19 izliječiti krvlju onih koji su ga preboljeli? I je li takvo liječenje opasno?

Njemačka I Srbija pozivaju dobrovoljce koji su preboljeli koronavirus na darivanje plazme. Ona će se koristiti u terapiji drugih oboljelih, no valja još utvrditi djelotvornost ove metode.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: LuAnn Hunt/Unsplash

Takozvana pasivna imunizacija je tretman u kojem se krvna plazma uzima od osoba koje su se oporavile od Covida 19 i daje onima koji ne mogu sami razviti antitijela s kojima bi se organizam izborio protiv virusa, piše Deutsche Welle.

Za DW su o ovoj temi govorili Marija Gnjatović, znanstvena suradnica na Institutu za primjenu nuklearne energije i profesor Erhard Seifried s frankfurtskog Instituta za transfuziju krvi i imunologiju.


“Kandidati za donaciju plazme su isključivo pacijenti koji su razvili visoku razinu efikasnih antitijela nakon infekcije, što nažalost nije uvijek slučaj”, objasnila je Gnjatović. Prema njenim riječima, visoka razina antitijela ne podrazumijeva automatski i njihovu učinkovitost u borbi s virusom, ali je svakako bolja šansa ako je ta razina visoka.

Ono što još uvijek nije poznato je odgovor na pitanje razvijaju li pacijenti sa simptomima Covida-19 manje ili više antitijela od onih bez simptoma. Prema dosadašnjem istraživanju frankfurtskog Instituta za transfuziju krvi, postoje pacijenti koji su imali jake simptome, ali su slabo razvili antitijela. S druge strane, bilo je pacijenata koji nisu imali simptome, a razvili su snažna antitijela. Na ovom Institutu se trenutno utvrđuje imaju li težina bolesti i vrste simptoma neki utjecaj na stvaranje antitijela u organizmu.

Profesor Seifried je istaknuo da se na ovaj vid liječenja gleda kao na „paket pomoći u izvanrednoj situaciji, kada nemate lijekova i cjepiva” i dodao da ništa ne može zamijeniti aktivnu imunizaciju koja bi se postigla cijepljenjem. Ono što je sigurno jest da se ovom terapijom ne mogu masovno liječiti pacijenti.

“Ova terapija se pruža samo teško oboljelim pacijentima čiji organizam ne može sam razviti antitijela”, kaže Gnjatović.

Potrebne su kliničke studije

Iako je u zemljama poput Njemačke, Kine, SAD-a i Južne Koreje na manjem broju pacijenata već utvrđeno da je tretman krvnom plazmom doprinio njihovom oporavku, potrebna su detaljna klinička ispitivanja kako bi se utvrdila stvarna učinkovitost ove terapije.

Na frankfurtskom Institutu za transfuziju krvi započeta je prva takozvana prospektivna kohortna studija na svijetu čiji je cilj ispitivanje učinkovitosti krvne plazme u liječenju teško oboljelih. Od dvije skupine pacijenata zaraženih koronavirusom jedna će primati krvnu plazmu s antitijelima protiv korone, a druga samo lijekove koji se trenutno primjenjuju radi ublažavanja simptoma bolesti.

“Terapija krvnom plazmom može imati i neželjene učinke poput alergijskih reakcija, a može se dogoditi i da pacijent jednostavno ne reagira na terapiju”, objasnio je profesor Seifried i naglasio da će studija doprinijeti razumijevanju imunološkog odgovora organizma, koji predstavlja ključ u daljoj borbi protiv pandemije koronavirusa. U Srbiji će također biti organizirana klinička ispitivanja na Institutu za transfuziju krvi.

Imunitet da – ali koliko dugo?

Krvna plazma, međutim, ne služi samo za liječenje oboljelih, već ima i izuzetnu važnost za utvrđivanje razvoja imuniteta protiv koronavirusa. Znanstvenici sada obavljaju opsežna istraživanja koja bi trebala utvrditi koliki postotak ljudi gradi imunitet i koliko on traje.

Gnjatović je istaknula da su ranija ispitivanja na osobama koje su oboljele od SARS-a i MERS-a, koji su iz iste obitelji koronavirusa kao i SARS-CoV-2, pokazala da se imunitet stvara za razdoblje od dvije pa čak i do pet godina.

“Neki virusi stvaraju dugotrajni imunitet, ali postoje određeni virusi koji stvaraju imunitet samo na određeno vrijeme, poput virusa gripe. Kod drugih virusa se stvaraju antitijela koja nisu u stanju obraniti organizam od virusa, što je slučaj s HIV-om”, rekla je Gnjatović.

Ona ističe da je mišljenje cjelokupne znanstvene zajednice da će se kod SARS-CoV-2 imunitet razviti makar na par mjeseci do godinu dana, što je potvrdio i profesor Seifried za DW.

Najsigurnija je domaća proizvodnja testova

Institut za primjenu nuklearne energije u Zemunu najavio je da će za nešto više od mjesec dana započeti proizvodnju takozvanih ELISA testova, kojima se može utvrditi ukupna nazočnost antitijela u krvi.

“Od svih testova naše iskustvo pokazuje da su ELISA testovi pouzdaniji od brzih testova, koji izgledaju kao testovi za trudnoću. Ti testovi nemaju mogućnost utvrđivanja visoke ili niske nazočnosti antitijela, a ELISA testovi to mogu. To nam je važno da bismo razumjeli imunološki odgovor”, objasnila je Gnjatović.

Ona je istaknula kako najvažniji razlog za razvijanje domaćih testova leži u činjenici da kod testova iz inozemstva nije zajamčena njihova pouzdanost. “Ako je netko preležao neki drugi koronavirus, može se dobiti lažno pozitivan rezultat ako imate loš test”, rekla je Marija Gnjatović.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP