Prati nas

Vijesti

Eksperiment

Može li se COVID-19 izliječiti krvlju onih koji su ga preboljeli? I je li takvo liječenje opasno?

Njemačka I Srbija pozivaju dobrovoljce koji su preboljeli koronavirus na darivanje plazme. Ona će se koristiti u terapiji drugih oboljelih, no valja još utvrditi djelotvornost ove metode.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: LuAnn Hunt/Unsplash

Takozvana pasivna imunizacija je tretman u kojem se krvna plazma uzima od osoba koje su se oporavile od Covida 19 i daje onima koji ne mogu sami razviti antitijela s kojima bi se organizam izborio protiv virusa, piše Deutsche Welle.

Za DW su o ovoj temi govorili Marija Gnjatović, znanstvena suradnica na Institutu za primjenu nuklearne energije i profesor Erhard Seifried s frankfurtskog Instituta za transfuziju krvi i imunologiju.


“Kandidati za donaciju plazme su isključivo pacijenti koji su razvili visoku razinu efikasnih antitijela nakon infekcije, što nažalost nije uvijek slučaj”, objasnila je Gnjatović. Prema njenim riječima, visoka razina antitijela ne podrazumijeva automatski i njihovu učinkovitost u borbi s virusom, ali je svakako bolja šansa ako je ta razina visoka.

Ono što još uvijek nije poznato je odgovor na pitanje razvijaju li pacijenti sa simptomima Covida-19 manje ili više antitijela od onih bez simptoma. Prema dosadašnjem istraživanju frankfurtskog Instituta za transfuziju krvi, postoje pacijenti koji su imali jake simptome, ali su slabo razvili antitijela. S druge strane, bilo je pacijenata koji nisu imali simptome, a razvili su snažna antitijela. Na ovom Institutu se trenutno utvrđuje imaju li težina bolesti i vrste simptoma neki utjecaj na stvaranje antitijela u organizmu.

Profesor Seifried je istaknuo da se na ovaj vid liječenja gleda kao na „paket pomoći u izvanrednoj situaciji, kada nemate lijekova i cjepiva” i dodao da ništa ne može zamijeniti aktivnu imunizaciju koja bi se postigla cijepljenjem. Ono što je sigurno jest da se ovom terapijom ne mogu masovno liječiti pacijenti.

“Ova terapija se pruža samo teško oboljelim pacijentima čiji organizam ne može sam razviti antitijela”, kaže Gnjatović.

Potrebne su kliničke studije

Iako je u zemljama poput Njemačke, Kine, SAD-a i Južne Koreje na manjem broju pacijenata već utvrđeno da je tretman krvnom plazmom doprinio njihovom oporavku, potrebna su detaljna klinička ispitivanja kako bi se utvrdila stvarna učinkovitost ove terapije.

Na frankfurtskom Institutu za transfuziju krvi započeta je prva takozvana prospektivna kohortna studija na svijetu čiji je cilj ispitivanje učinkovitosti krvne plazme u liječenju teško oboljelih. Od dvije skupine pacijenata zaraženih koronavirusom jedna će primati krvnu plazmu s antitijelima protiv korone, a druga samo lijekove koji se trenutno primjenjuju radi ublažavanja simptoma bolesti.

“Terapija krvnom plazmom može imati i neželjene učinke poput alergijskih reakcija, a može se dogoditi i da pacijent jednostavno ne reagira na terapiju”, objasnio je profesor Seifried i naglasio da će studija doprinijeti razumijevanju imunološkog odgovora organizma, koji predstavlja ključ u daljoj borbi protiv pandemije koronavirusa. U Srbiji će također biti organizirana klinička ispitivanja na Institutu za transfuziju krvi.

Imunitet da – ali koliko dugo?

Krvna plazma, međutim, ne služi samo za liječenje oboljelih, već ima i izuzetnu važnost za utvrđivanje razvoja imuniteta protiv koronavirusa. Znanstvenici sada obavljaju opsežna istraživanja koja bi trebala utvrditi koliki postotak ljudi gradi imunitet i koliko on traje.

Gnjatović je istaknula da su ranija ispitivanja na osobama koje su oboljele od SARS-a i MERS-a, koji su iz iste obitelji koronavirusa kao i SARS-CoV-2, pokazala da se imunitet stvara za razdoblje od dvije pa čak i do pet godina.

“Neki virusi stvaraju dugotrajni imunitet, ali postoje određeni virusi koji stvaraju imunitet samo na određeno vrijeme, poput virusa gripe. Kod drugih virusa se stvaraju antitijela koja nisu u stanju obraniti organizam od virusa, što je slučaj s HIV-om”, rekla je Gnjatović.

Ona ističe da je mišljenje cjelokupne znanstvene zajednice da će se kod SARS-CoV-2 imunitet razviti makar na par mjeseci do godinu dana, što je potvrdio i profesor Seifried za DW.

Najsigurnija je domaća proizvodnja testova

Institut za primjenu nuklearne energije u Zemunu najavio je da će za nešto više od mjesec dana započeti proizvodnju takozvanih ELISA testova, kojima se može utvrditi ukupna nazočnost antitijela u krvi.

“Od svih testova naše iskustvo pokazuje da su ELISA testovi pouzdaniji od brzih testova, koji izgledaju kao testovi za trudnoću. Ti testovi nemaju mogućnost utvrđivanja visoke ili niske nazočnosti antitijela, a ELISA testovi to mogu. To nam je važno da bismo razumjeli imunološki odgovor”, objasnila je Gnjatović.

Ona je istaknula kako najvažniji razlog za razvijanje domaćih testova leži u činjenici da kod testova iz inozemstva nije zajamčena njihova pouzdanost. “Ako je netko preležao neki drugi koronavirus, može se dobiti lažno pozitivan rezultat ako imate loš test”, rekla je Marija Gnjatović.

.

Vijesti

Infektolog Ivić o Vidović Krišto: ‘Ne razumije, čini štetu, falsificira’

Njezina sloboda da ne nosi masku ne može ugrožavati nečiju slobodu da ostane zdrav.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Saborska zastupnica Karolina Vidović-Krišto izbačena je danas iz sabornice jer nije htjela nositi masku. Političarka koja je u Sabor ušla na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, već od prvog dana zasjedanja aktualnog saziva postala je miljenica protivnika protupandemijskih mjera.

Njeno inzistiranje na nenošenju maske komentirao je za Slobodnu Dalmaciju šef splitske infektologije Ivo Ivić. “Zastupnica se bavi stvarima koje jednostavno ne razumije. Ne znam kakve su to sve teorije urota ili što, ali gospođa čini veliku štetu jer je na poziciji saborske zastupnice koja bi trebala prosvjećivati, a ne falsificirati. Ona može željeti da nema bolesti COVID-19, ali epidemija je tu bez obzira na njezine naivne želje”


“Bolest je tu, neće nestati, ali noseći masku, držeći distancu, izbjegavanjem većih okupljanja, može se dobro upravljati krivuljom zaraženih. Vidjeli ste ovo ljeto, kad smo se malo više opustili, što se događa. I sad zamislite da poslušamo zastupnicu, skinemo svi maske, družimo se i pravimo se da SARS-CoV-2 ne postoji, pa nastao bi kaos. Ovako uz malu žrtvu možemo upravljati brojem oboljelih, dobro ih zbrinuti, te ostatak sustava može normalno raditi. Sve to ne bi se moglo kad bi se epidemija rasplamsala”, kaže Ivić pa nastavlja:

“Njezina sloboda da ne nosi masku ne može ugrožavati nečiju slobodu da ostane zdrav. Primjerice, što ako gospođa Krišto prenese virus nekoj drugoj osobi i ta osoba njezinu slobodu, dakle nenošenje maske, plati svojim životom? Maske su odlična zaštita, ali samo ako ih nosimo svi. Tada je transfer kapljica iz zaražene osobe prema drugoj zdravoj osobi smanjen na najmanju moguću mjeru – zaključuje Ivić, navodeći da je u ovih pola godine vidio brojne stare i mlade koji su umrli. Doduše, napominje, neki od njih su bili kronični bolesnici, ali da nisu pokupili virus danas bi bili – živi.”

“Ako i ne umrete od bolesti COVID-19, treba li vam da ležite na infektologiji i borite se zrak, imate tešku upalu pluća i budete ‘izvan stroja’ nekoliko mjeseci? Mislim da znate odgovor na to pitanje”, kaže za Slobodnu Ivić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP