Prati nas

Zdravlje

Mrtvi pomažu živima

Obdukcije umrlih od koronavirusa su važne. Što su liječnici naučili iz njih do sada?

Iako su mnogi ljudi umrli od posljedica infekcije koronavirusom, nad njima je napravljeno vrlo malo obdukcija. Kako su one dale neprocjenjivo važan uvid u tijek nove bolesti, u budućnosti će ih biti puno više.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Pete Linforth/Pixabay/Rembrandt

U vrijeme pandemije koju je izazvao novi virus protiv kojega nema cjepiva ni lijeka i kada vijesti počinju brojem zaraženih i mrtvih, za medicinske detalje zanimaju se i laici. Tako je u Njemačkoj glasno odjeknula vijest koja inače ne bi dotakla ni struku: Institut Robert Koch (RKI) na svojoj redovnoj konferenciji za medije priopćio je da “treba vršiti što je više moguće obdukcija umrlih od Covida-19”, piše Deutsche Welle.

Ta preporuka je došla skoro mjesec dana nakon što je RKI savjetovao upravo suprotno, naime “da se obdukcije izbjegavaju i svedu na minimum”. Javno iznesen savjet Instituta koji je mjerodavan kada se radi o svim epidemiološkim mjerama u Njemačkoj, s jedne strane je izazvao oštre reakcije medicinara, a s druge strane je bio još jedan povod za teorije zavjere u smislu – oni gore kriju od nas nešto važno.


Samo autopsijom se utvrđuje uzrok smrti

Jer, pravi uzrok smrti može se utvrdi samo obdukcijom ili autopsijom. Čak i ako je netko umro prirodnom smrću, dugo bolovao ili ako je umro u bolnici. Osim uzroka smrti, autopsija omogućava da se rekonstruira razvoj bolesti. I jedno i drugo je od ključne važnosti u borbi s nepoznatim virusom Sars-CoV-2 i oboljenjem Covid-19. Posebno važno kod novih bolesti je da se utvrdi kako se organi ponašaju pod naletom virusa. Laboratorijski nalazi živog pacijenta su jedna stvar. Nalazi na njegovim organima kada umre su nešto drugo. Ti nalazi se ne moraju uvijek podudarati.

Na to su neobično oštro ukazali i njemački medicinski stručnjaci. Tobias Welte iz njemačkog Centra za istraživanje plućnih bolesti u Hannoveru primio je na znanje i “s čuđenjem” ovu preporuku i zatražio od Njemačkog društva za patologiju da se obrati RKI radi izmjene preporuke: “Po mom mišljenju, post mortem ispitivanje plućnog tkiva korištenjem suvremenih molekularno patoloških metoda nudi priliku za stjecanje novih saznanja o ovoj bolesti. Prema trenutnoj procjeni, rizik od infekcije nije veći od rizika kod tuberkuloze.”

Predsjednici obje velike Udruge patologa Njemačke Karl-Friedrich Bürrig i Gustavo Baretton istaknuli su u svojoj poruci Institutu Robert Koch da su obdukcije sada od “velikog javnog interesa”. Poruka je shvaćena i sada će u Njemačkoj biti više obdukcija. A od prije nekoliko dana na inicijativu ovih udruga postoji i središnji registar za obdukcije slučajeva Covida-19 u zemljama njemačkog govornog područja, koji je osnovala Sveučilišna bolnica (RWTH) iz Aachena. Tu će se slati izvještaji obdukcija iz Njemačke, Austrije i Švicarske koji će biti znanstveno obrađeni i time pomoći u traženju terapije za Covid-19.

Što znači: umrli od korone?

Iako je do sada urađeno relativno malo obdukcija, saznalo se mnogo o Covidu-19, piše DW.

“Prije svega, otkrili smo da su uzroci smrti vrlo različiti. Ne postoje umrli samo od korone, kao to sugeriraju statistike. Većina slučajeva su mješoviti oblici, u kojima su i druge infekcije igrale veliku ulogu”, rekao je Klaus Püschel, direktor Instituta za sudsku medicinu Sveučilišne bolnice Eppendorf u Hamburgu za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) početkom travnja. U međuvremenu je obavio više od 100 obdukcija u Hamburgu i rekao za ARD da “nije naišao ni na jednog jedinog umrlog bez prethodnih bolesti”. Radi se uglavnom o teškim oboljenjima pluća ili srca, i dijelom raka. Sličnih izvještaja je već bilo iz Kine, Italije i drugih zemalja. Osim toga, velika većina pacijenta je bila pretila.

Iako su umrli od Covida-19 najvećim dijelom stariji od 70 godina, Johanes Friemann šef patologije na klinici u Lüdenscheidu za list Die Welt kaže: “Uvjeren sam da su i mladi ljudi koji su umrli od korone imali prethodna oboljenja. Vjerojatnost je vrlo velika. A to se može razjasniti samo obdukcijom.”

Tromboza i embolija pluća

“Ono što je upada u oči je neobično veliki broj tromboza i plućnih embolija. Sustav zgrušavanja krvi i unutarnja strana krvnih sudova su napadnuti, tako da dolazi do tromboze i ako se tromb pokrene, to dovodi do embolije plucća,” kaže Pišel i navodi da je to saznanje na temelju obdukcija već praktično primijenjeno: “Naši pacijenti dobivaju posebnu preventivnu terapiju kako bi se sustav zgrušavanja krvi i situacija oko vaskularne membrane držala pod kontrolom, da bi se izbjegla fatalna plućna embolija.”

Alexander Tzankov, šef Odsjeka za obdukcije na Sveučilišnoj klinici u Baselu, gdje je izvršeno 20 obdukcija, kaže za ARD: “Vrlo mali broj pacijenata je imao upalu pluća. Ono što smo vidjeli pod mikroskopom bilo je ozbiljno poremećena mikrocirkulacija plucća. Pacijentu možete izvana davati kisik koliko hoćete, ali on se ne može dalje transportirati.”

Ovim bi se moglo objasniti zašto liječnici s intenzivne njege počinju opreznije koristiti respiratore. U Kini je samo 3 posto pacijenata preživjelo liječenje respiratorom, a u New Yorku u kojemu je do sada umrlo 10.000 ljudi – 20 posto.

screenshot: Sky/Youtube

Opreznije s respiratorima

“Trudimo se čekati malo duže sa stavljanjem na respirator ili da ga u potpunosti izbjeći. Sve dok su pacijenti dobro, toleriramo relativno nisku zasićenost kisikom”, kaže Danijel Griffin, šef Odsjeka za zarazne bolesti njujorške mreže liječnika ProHEALTH.

Luciano Gattinoni, liječnik iz Milana, kaže da on i njegove kolege pokušavaju teško oboljele kasnije staviti na respirator i s manjim pritiskom. Također se duže nego do sada koriste druge metode kojima se olakšava disanje, cjevčice za nos ili maske.

Iz Italije i Engleske je poznato da su mnogi umrli pacijenti imali upale pleure i perikarda, plućne i srčane maramice. Da virus napada i nervni sustav, utvrđeno je na živim pacijentima koji imaju jake glavobolje, poremećaje ravnoteže, čula mirisa i ukusa. Stručnjaci raspravljaju o tome da virus možda napada i moždano stablo, gdje se nalazi “kontrolni centar” za kardiovaskularni sustav i dišne puteve – što može dovesti do naglog prekida disanja.

To, kao i oštećuje li virus bubrege, jetru i druge organe ili na primjer jesu li pacijenti s krajnicima manje ili više podložni virusu, moći će se razjasniti kada se bude napravilo više obdukcija i kada stečena saznanja budu sistematizirana. Profesor Karl-Friedrich Bürrig, predsjednik njemačke udruge patologa, kaže da relevantne rezultate na temelju središnjeg registra obdukcija u Aachenu treba očekivati za oko pola godine.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP