Prati nas

Zdravlje

Opasnost nije prošla

Stožer je izdao preporuke za starije osobe i kronične bolesnike

Na temelju dostupnih podataka o novom koronavirusu, smatra se da starije osobe i osobe oboljele od kronične bolesti imaju veći rizik od razvoja težeg oblika COVID-19. Stoga se i preporučuju sljedeće mjere prevencije za građane ovih osjetljivih skupina.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Koliko se čeka na prvu penziju?
Ilustracija (foto: Pixabay)

Starije osobe i osobe s kroničnim bolestima trebaju se pridržavati istih općih mjera zaštite, kao i opća populacija, uz napomenu da trebaju nastaviti koristiti svu do sada preporučenu terapiju prema savjetu liječnika. Najučinkovitije opće mjere prevencije su sljedeće:

  • Pranje ruku. Često perite ruke sapunom i toplom vodom u trajanju od 20-tak sekundi ili protrljajte ih sredstvima koja sadrže 70 % alkohola.
  • Dodirivanje lica. Izbjegavajte dodirivanje očiju, nosa i usta, jer tim putem virus može ući u tijelo.
  • Kihanje/kašljanje. Čuvajte higijenu zraka na način da kašljete ili kišete u savinuti lakat ili papirnatu maramicu te odmah potom bacite papirnatu maramicu u kantu za otpatke koja ima poklopac.
  • Maske za lice. Nošenje medicinske maske preporučeno je samo ako imate respiratorne simptome. Prije i nakon uklanjanja maske s lica obvezno je provesti higijenu ruku (pranje ili dezinfekciju).
  • Osobna higijena. Posebno je važno održavati osobnu higijenu, kao i čistoću svoje okoline.
  • Higijena prostora. Održavajte higijenu svog stambenog prostora na način da povremeno prebrišete površine koje se često dotiču rukama sa sredstvom za dezinfekciju površina kakvo i inače koriste u kućanstvu, uz redovito provjetravanje.
  • Fizička distanca. U društvenom kontaktu održavajte razmak s drugim osobama od najmanje dva metra.
  • Preporuke za starije osobe i kronične bolesnike. Preporučujemo da osobe starije od 65 godina te osobe s kroničnim nezaraznim bolestima izbjegavaju posjećivanje i ulaženje u prenapučena javna područja ili mjesta. U to se ubrajaju i sredstva javnog prijevoza u razdobljima najvećih dnevnih gužvi te javna okupljanja, ali i odlasci u trgovine u razdobljima kada se očekuje najveća dnevna posjećenost.
  • Pomoć Crvenog križa. Ako je moguće, starije osobe trebaju ostati u svojim domovima i, ako im je potrebno, zatražiti pomoć Crvenog križa.
  • Telefonska konzultacija liječnika. Preporučujemo da se prije odlaska u ambulantu ili bolnicu prethodno telefonski konzultirate s liječnikom.
  • Korisne internetske stranice. Situacija se brzo može mijenjati, pa se i ove preporuke mogu promijeniti. Stoga pratite mrežne stranice HZJZ-a i Ministarstva zdravstva i www.koronavirus.hr na kojima se svakodnevno objavljuju ažurirani podatci vezano za koronavirus, kao i za mjere prevencije.
  • Nastavak redovitih aktivnosti. Nastavite s vašim normalnim kućnim aktivnostima, ne zaboravite na tjelesnu aktivnost sukladno svojoj funkcionalnoj sposobnosti. Organizirajte svoje vrijeme tako da radite ono što vas veseli i što vam je omogućeno (čitanje, rješavanje križaljki…), održavajte kontakte sa svojim bližnjima, prijateljima, susjedima telefonski, mobitelom ili preko društvenih mreža. Prehrana je vrlo važna, stoga se nastavite pridržavati preporučene prehrane s obzirom na vaše zdravstveno stanje.

Razgovor sa stručnom osobom mnogima pomaže. Savjeti psihologa, psihijatara u ovakvoj kriznoj situaciji mogu smanjiti razinu tjeskobe i stresa, za što postoje telefonske linije za psihološku pomoć, stoji u najnovijim preporuka Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu.


.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP