Prati nas

Vijesti

Manji promet

Istraživanje pokazalo: Gotovo sva hrvatska kućanstva kupuju hranu nedjeljom

Iz GfK ističu kako je u kontekstu ispitivanja javnog mnijenja u kojima se većina građana Hrvatske izjašnjava u korist neradne nedjelje, ovakav sraz podataka samo naizgled nelogičan.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: MojeVrijeme.hr

U Hrvatskoj samo 2,6 posto kućanstava ne kupuje namirnice nedjeljom, odnosno, od 1,52 milijuna kućanstava koliko postoji u Hrvatskoj, nedjeljom kupuje njih 1,48 milijuna, objavila je agencija GfK.

“Ne ulazeći u politički, vjerski i etički kontekst rasprave o neradnoj nedjelji, činjenica je da nedjeljom kupujemo zato što možemo. Convenience (udobnost, komocija) je jedan od trendova koji vrlo snažno oblikuju naše kupovno ponašanje”, navode iz GfK. Ocjenjuju iluzornim očekivanja da će se promet trgovaca, ako se ozakoni neradna nedjelja, potpuno rasporediti na druge dane u tjednu.


GfK Panel kućanstava prati potrošnju proizvoda za kućanstvo u Hrvatskoj već 20 godina, a vezano uz moguće posljedice neradne nedjelje na trgovce prehrambenim artiklima analizirao je 450 milijuna kupovnih transakcija u 2019.godini. Analiza je pokazala da su neke kategorije, čiji je udio u košarici veći nedjeljom, izloženije mogućim negativnim posljedicama neradne nedjelje. To su npr. pekarski proizvodi, pivo, gazirana voda, gazirani sokovi, nektari, ledeni čaj, svježe meso, svježe povrće, gotovi kolači, kremni namazi, sladoled, vino.

Analiza GfK je pokazala i da su trgovački lanci Plodine i Spar relativno izloženiji utjecaju nedjelje na njihov ukupni promet u odnosu na konkurente, dok su bio trgovine, Bipa i KTC značajno manje izloženi u odnosu na konkurenciju. Kada se u analizu uključi važnost subote za poslovanje pojedinog trgovca, uz pretpostavku neradne nedjelje, Tommy, Plodine i Studenac izloženiji su mogućim negativnim posljedicama neradne nedjelje jer njihov relativni udio prometa subotom ima manju kompenzacijsku snagu u odnosu na konkurente, navode iz GfK.

To konkretno znači da ukoliko bi ukupna vrijednost tržišta uslijed uvođenja neradne nedjelje bila smanjena za npr. 3 posto, Tommy bi bilježio smanjenje od 4 posto, Plodine i Studenac 3,7 posto. Razlike u postocima se čine neznatne, no jezikom velikih brojeva, kada bi Plodine u hipotetskoj situaciji pratile pad prosjeka tržišta od 3 posto, njihov gubitak iznosio bi 126 milijuna kuna, dok bi njihov pad od 3,7 posto iznosio 156 milijuna kuna, dakle 30 milijuna kuna više, navode iz GfK. Taj iznos od 30 milijuna kuna odgovara iznosu ukupne godišnje potrošnje soli u hrvatskim kućanstvima.

Iz GfK ističu kako je u kontekstu ispitivanja javnog mnijenja u kojima se većina građana Hrvatske izjašnjava u korist neradne nedjelje, ovakav sraz podataka samo naizgled nelogičan.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP