Prati nas

Vijesti

Sramota

Zbog štetne i glupe provokacije predsjednik Milanović napustio je svečanost obilježavanja Bljeska

‘”Smatram to gaženjem žrtava i sjećanja na ovaj događaj. Ubuduće gdje god bude ovakva situacija ja u tome neću sudjelovati.’

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Zoran Milanović (screnshot: HRT)

Predsjednik Zoran Milanović napustio je svečanost obilježavanja obljetnice Operacije Bljesak u Okučanima. Razlog je, kaže, muškarac u uniformi s ustaškim pozdravom.

“Pristali smo na sve elemente protokola, ali na ovo nismo pristali. Ovdje je jedan sudionik bio obučen u odoru s porukom ‘Za dom spremni’ i ja u tome ne želim sudjelovati”, kazao je predsjednik koji misli da je riječ o namjernoj provokaciji. Ustvrdio je da je to stvar organizatora, Ministarstva hrvatskih branitelja, koji je mogao o tome voditi računa.


“Smatram to gaženjem žrtava i sjećanja na ovaj događaj. Ubuduće, gdje god bude ovakva situacija, ja u tome neću sudjelovati. Premijera i predsjednika Sabora razumijem, oni moraju”, rekao je Milanović. O svemu je, dodaje, razgovarao i s premijerom Andrejem Plenkovićem (HDZ). “On je slegnuo ramenima. Imam razumijevanja za premijera, ali pozdravu ‘Za dom spremni’ ovdje nije mjesto”, kazao je predsjednik države.

“Shvatio sam to. Porazgovarali smo minutu. Njemu je očito netko javio da je netko od sudionika imao majicu s grbom HOS-a. To je njegova odluka”, komentirao je premijer Plenković. “Svi koji su dali život za Hrvatsku imaju moje poštivanje. Predsjednik Tuđman je objedinio sve hrvatske snage u formalni sastav hrvatske vojske i polije. Ovo što je predsjednik Milanović napravio nije dobro. Došli smo zbog hrvatske slobode”, kazao je Plenković.

Postoje li dva ‘Za dom spremni’?

Ponovio je da treba raditi razliku između “Za dom spremni” iz 1941. godine te istog pozdrava iz Domovinskog rata koji je, prema odluci njegovog “Vijeća za suočavanje s prošlošću” ponekad dopustiv. “Dokument precizno identificira trenutke u kojima se neka obilježja iz rata mogu koristiti, a to su trenuci komemoracija i mjesta gdje su ti ljudi poginuli”, precizirao je premijer.

Što je zapravo Tuđman govorio o HOS-u i ‘Za dom spremni’?

Podsjetimo i na riječi spomenutog predsjednika Franje Tuđmana iz 1992. godine. “Ne zanemarujem borce HOS-a. Znam da je i među tim mladićima bilo i hrvatskih fanatika, hrvatskih ljudi koji su imali hrvatske ideale, ali je začuđujuće da nasjedaju onima koji im oblače crne košulje i fašističke oznake iz izgubljenog Drugog svjetskog rata. Što bi bilo od Njemačke da se nastavila na crnokošuljaškim i smeđekošuljaškim tradicijama i hakenkrojcovskim oznakama? Prema tome, to je bila jedna od glavnih smetnji za međunarodno priznanje Hrvatske. To je nešto što svijet ne može prihvatiti, jer se svijet gradi na načelima antifašističke koalicije”, kazao je prvi hrvatski predsjednik.

Što je za Hrvatsku značila akcija Bljesak?

U Okučanima se danas obilježava 25. obljetnica Vojno-redarstvene operacije “Bljesak”. Na današnji dan 1995. godine hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom akcijom oslobodile su okupirana područja zapadne Slavonije.

Za samo 31 sat oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara okupiranog teritorija i uspostavljen je nadzor nad autocestom A3. Srpski okupator je, u znak odmazde, napao civilne ciljeve u Zagrebu. Građani Zagreba napadnuti su raketama s kazetnim punjenjem, a građani Karlovca i Siska topničkim granatama.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP