Prati nas

Vijesti

Fenomeni

Markotić o koronakrizi: Dobri su pokazali najbolje, a loši svoje dno

ascinantno je koliko je ljudima teško držati se tih mjera koje dokazanu drže epidemiju pod kontrolom – na to bi bolje odgovorili psiholozi i psihijatri, smatra profesorica.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Alemka Markotić (screenshot: HRT)

Gostujući u programu HRT-a, ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti i članica nacionalnog stožera civilne zaštite, Alemka Markotić, komentirala je poricanje epidemije i protivljenje protuepidemijskim mjerama.

“Nije to nikakav novi fenomen današnjeg društva. Dok je svijeta i vijeka, bilo je takvih situacija. Ali zanimljivo je da je koronavirus puno toga razotkrio, dakle ovo je i vrijeme razotkrivanja”, objasnila je profesorica.


U krizama, kaže Markotić, dolaze do izražaja ljudske osobine. Oni koji su dobri, dođu u žižu i pokažu svoje najbolje osobine, a oni koji su loši, pokažu svoje dno. Vjeruje da je među onima koji poriču koronavirus jedan dio poput male djece – ako kažu da nečega nema, onda to stvarno za njih i ne postoji. No, dodaje, tu je i manji dio onih onih koji zbog nekih svojih sebičnih interesa u vrijeme krize potenciraju destrukciju, stvaraju konfuziju i kaos pod motom “što gore, to bolje”.

Tiha većina je savjesna

“Ipak ona tiha većina koja ne visi po društvenim mrežama, koja nije zadužena da sve konstantno komentira i ide prema destrukciji, dakle ta jedna tiha, pozitivna većina kojoj je također teško i koja se ne može uvijek i kontinuirano 100 posto držati mjera, ona to na neki način neutralizira i pokazuje da ipak drži pravi smjer. Inače bi danas, koliko god je teško u svijetu, imali puno veću katastrofu s ovim virusom”, navodi.

“Bilo bi idealno kada bi ljudi bili strogo disciplinirani, međutim to, koliko vidimo, na duge staze očito ne ide”, kazala je profesorica na pitanje o događajima koje je možda trebalo spriječiti poput Torcidinog slavlja ili nekih crkvenih događaja.

Nerazumno protivljenje lakim mjerama

Zanimljivo je to, govori Markotić, da s jedne strane moderna medicina i sofisticirana tehnologija kojima možete stvoriti i virus kakav želite, nije mogla zaustaviti jedan, relativno jednostavan virus koji se prenosi kapljično, a s druge strane su iznimno učinkovite jednostavne, besplatne mjere – držanje distance kako fizičke tako na neki način i socijalne, nošenje maski, prozračivanje prostorija.

“Fascinantno je koliko je ljudima teško držati se tih mjera koje dokazanu drže epidemiju pod kontrolom – na to bi bolje odgovorili psiholozi i psihijatri nego ja”, zaključuje Markotić.

Normalno je da se znanstvenici razilaze

Profesorica je komentirala i razilaženja nekih znanstvenika: “Znanost moramo gledati iz perspektive da se u njoj sve promišlja. Znanstvenici vrlo često i kroz dugo vrijeme prate i analiziraju određene situacije i te situacije, njihovo praćenje, njihovi pokusi, njihovi rezultati i metode kojima ih dobivaju mogu biti jako različiti. Osobito kada se radi o nekoj novoj stvari. Mogu biti dijametralno različiti i treba nekada puno vremena da dođu na kraju na zajedničku točku – rezultat koji će biti prihvatljiv svima.”

Kada se raspravlja i kritizira u znanstvenom sustavu, ističe Markotić, onda je to u redu. Jer u tom znanstvenom sustavu, znanstvenici znaju kako se nositi s argumentima, kako jedan drugome obrazložiti zašto je nešto u redu ili nije. 

Kako se donose mjere?

I priču oko mjera, smatra Markotić, treba demistificirati: “Epidemiološke mjere su u većini dijelova svijeta slične. Nema nikoga tko će ne znam kakvu posebnu mjeru izmisliti koja će biti spektakularno drugačija od drugih. Stvar je na koji način i u koje vrijeme te mjere, koje više-manje svi koriste, provodimo. Pri tome se mora znati i specifičnost određenih područja, treba pratiti kretanje bolesti, vidjeti i sociološke i druge aspekte (demografiju, obrazovanost stanovništva…) koji su ‘u igri’ kada se mjere donose. Jako je puno parametara koji određuju.”

.

Vijesti

Premijer Plenković je, za svaki slučaj, odredio svojeg zamjenika

Plenković je podsjetimo od subote u samoizolaciji, a nakon što je potvrđeno da mu je supruga pozitivna na novi koronavirus. U ponedjeljak je i samom premijeru potvrđena infekcija koronavirusom.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

U slučaju da ne bude mogao obavljati premijerske dužnosti, premijera Andreja Plenkovića mijenjati će ministar branitelja koji tako postaje prvi potpredsjednik Vlade RH.

“Predsjednik Vlade odredio je potpredsjednika Tomu Medveda da ga mijenja u slučaju spriječenosti, no zasad za time nema potrebe. Vlada najnormalnije funkcionira, a predsjednik Vlade osjeća se dobro i obavlja sve aktivnosti i obveze od kuće”, poručio je glasnogovornik Vlade.


Plenković je podsjetimo od subote u samoizolaciji, a nakon što je potvrđeno da mu je supruga pozitivna na novi koronavirus. U ponedjeljak je i samom premijeru potvrđena infekcija koronavirusom. Sjednicu vlade vodio je preko video veze.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP