Prati nas

Aktivno starenje

Starenje u Hrvatskoj

Fizička, mentalna, socijalna, ali i financijska sigurnost, ključ su sretnog starenja

Istraživanja pokazuju kako nakon 55. godine života životno zadovoljstvo raste. Osobe se tada mogu više mogu posvetiti sebi.

Objavljeno

|

foto: Sam Williams/Unsplash

Strah od starenja i starosti je općeljudski, ali i kulturološki uvjetovan. Kako godine prolaze i starimo, svi znamo, iako o tome ne razmišljamo stalno, da ćemo umrijeti. Tako je i strah od smrti sa starenjem sve prisutniji, ističe psihologinja prof. dr. sc Majda Rijavec.

“Netko to uspije potisnuti pa ne razmišlja o tome, nekoga to opsjeda, misli o tome, priča o tome. Takva razmišljanja ovise i o društvu u kojem nalazimo, kakvi nas ljudi okružuju, činjenici je li netko u našoj okolino prerano umro.”


Osim straha od smrti, ističe psihologinja Rijavec, tu je i strah od nemoći jer smo s godinama ipak sve manje fizički i mentalno sposobni. Ljudi se i toga boje pa, dodaje, kažu: “Samo da mi bog ne uzme razum; samo da ne padnem u krevet; ili samo da nisam nekome na teret.“

Međutim, kada se gledaju statistički podaci, stvari ipak ne izgledaju tako loše i pesimistično. Čovjek ima tendenciju zapamtiti loše stvari, jer, kaže Rijavec, na nas one dosta utječu. U jednom istraživanju koje je provedeno na ljudima u dobi od 60 do 90 godina starosti, pokazalo se da čak polovica njih nema nikakvih posebnih problema sa zdravljem koji bi ih ometali. Naravno da nisu zdravi kao kad su bili mladi, ali za nekakav normalan život – jesu. I u Hrvatskoj je jedno istraživanje provedeno među osobama starijim od 70 godina pokazalo da njih 23 posto nema nikakvih problema.

“Dakle, većina ljudi nema nekih veliki problema do pred sam kraj života. Pokazalo se da, i kada je riječ o demenciji, ljudi do 85. godine nemaju nikakvih problema s tom bolesti.” Smatra se da su starije osobe i više depresivne. Međutim, ni to se nije pokazalo točnim, već sasvim suprotno, ističe Rijavec i dodaje da su stariji ljudi manje depresivni od osoba srednje generacije.

Kompetitivna mladost ne uvažava iskustvo

Svemu tome doprinosi okruženje u kojem se nalazimo, prvenstveno kulturološki. U istočnoj kulturi se stariji ljudi smatraju mudrima, a godine su u obitelji i društvu prednost, cijene se. S druge strane, u zapadnoj je kulturi, pogotovo u Americi, ali i kod nas, sve kompetitivno, pojašnjava Rijavec.

Majda Rijavec (foto: Nina Đurđević/Mliječni zub)

Mora se puno toga postići u kratkom vremenu, što je zahtjev kojem mladi mogu udovoljiti, ali stariji više ne mogu. Tako da i stariji ljudi, bez obzira na svoje sposobnosti, počinju o sebi govoriti: “Ja to više ne mogu. Nije to više za mene. Bolje je da se povučem…”

U pojedinim obiteljima osobe starije životne dobi su ravnopravne. U nekima se prezaštitnički odnose prema njima kao da su nemoćnije nego što zapravo jesu. O svim tim okolnostima, pa i onima živimo li u gradu ili na selu, ovise odnosi prema starijima, navodi psihologinja. Dodaje da naša zapadna kultura u osnovi nije benevolentna prema starijim osobama i to često nepravedno.

Kognitivne sposobnosti ne padaju kod svih

Kognitivne sposobnosti s dobi slabe, ali ne kod svih ljudi. Kaže se, ističe Rijavec, da neke vrste inteligencije padaju s dobi, no to ne vrijedi za iznadprosječno inteligentne ljude kod kojih one ostaju jednake. 

“Pokazalo se da ljudima koji puno čitaju ne opada verbalna inteligencija. Poznato je da bilo kakve mentalne aktivnosti, poput čitanja i rješavanja križaljki, smanjuju vjerojatnost pojave demencije, čak i Alzheimerove bolesti. U nekim istraživanjima je pokazano da osobe koje imaju veće obrazovanje rjeđe obolijevaju od tih bolesti. U svakom slučaju nije nužno da te kognitivne sposobnosti opadaju, ako smo mentalno aktivni cijeli život.”

Prvomajski prosvjed 2018.
foto: Sandro Bura

Tako naš sugovornica navodi istraživanje, poznato kao The Nun study, odnosno longitudinalno istraživanje starenja i Alzheimerove bolesti provedeno nad redovnicama u SAD-u. Kroz nekoliko je godina u istraživanju sudjelovalo 678 redovnica u dobi od 75 do 106 godina. U ispitivanju njihovog fizičkog i mentalnog zdravlja pokazalo se da su one koje su imale više obrazovanje i više su se bavile intelektualnim radom – imale rjeđe Alzheimerovu bolest. Također, one koje su imale čak i početne promjena na mozgu, to nisu pokazivale svojim ponašanjem. Važno je reći, dodaje Rijavec, da su, osim intelektualne aktivnosti, kod njih bile jednako važne i pozitivne emocije.

“Dakle, kognitivne sposobnosti u prosjeku padaju, ali ne kod svih ljudi i ne nužno. Oko dvije trećine ljudi zadrži te sposobnosti u kolikoj-tolikoj mjeri, ali neki ljudi ih zadrže u potpunosti.“

Gubitak supružnika je izniman stres

Ipak, neki događaji tijekom života značajno utječu na osjećaj sreće i životnog zadovoljstva. Primjerice, odlaskom djece iz roditeljske kuće i njihovim osamostaljenje, ljudi postanu zadovoljniji; zadovoljni zato što su podignuli djecu i što ona imaju svoj život, kaže naša sugovornica. Dodaje da istraživanja u psihologiji pokazuju da osobe tada dobivaju slobodu i vrijeme za sebe, a to utječe na njihov veće zadovoljstvo.

Puno ozbiljnija stvar je gubitak supružnika ili životnog partnera, ističe Rijavec: “Što su ljudi stariji, to se taj gubitak teže podnosi, duži je period za oporavak. Znatno stariji ljudi se i ne oporave. Tada je važno voditi računa o zdravlju, dobro se hraniti te održavati fizičku aktivnost kako se zbog gubitka, koji je izniman stres i šok, ne bi fizički propalo. Puno tada mogu pomoći, osim članova obitelji, i prijatelji ako ih u toj dobi imamo.”

Kada članovi obitelji nisu blizu, podrška prijatelja, osoba sličnih godina i interesa, jako je važna. Preporučljivo je otići i na stručno savjetovanje kako bi se dobila podrška.

Ako smo relativno dobrog zdravlja, nije loše uključiti se, navodi kao primjer psihologinja Rijavec, u volontiranje gdje se može pomagati drugima. Dobrodošlo je uključivanje u neke od klubova s različitim društvenim aktivnostima. Čak i držanje kućnog ljubimca je dobra preporuka. “Ako nam nešto od toga barem malo olakšava nositi se s gubitkom i tako velikim stresom, trebalo bi to prakticirati”, savjetuje naša sugovornica.

Životno zadovoljstvo sa starenjem bi trebalo rasti

Istraživanja iz pozitivne psihologije pokazuju kako osobama starije životne dobi, a koje su dobrog zdravlja i financijski situirane, životno zadovoljstvo u starosti raste. One tada putuju, bave se onime što ih zanima. Riječ je, ističe Rijavec, o tzv. srebrnoj ekonomiji u kojoj postoje posebne usluge i proizvodi namijenjeni starijoj populaciji: od turističkih putovanja i hotela za starije, do posebnih proizvoda prilagođenih njihovim potrebama. U Hrvatskoj takva ekonomija nije zaživjela.

Također, premalo se osoba starije dobi uključuje u tržište rada nakon odlaska u mirovinu. Iako neke poslove možda ne mogu više raditi 8 sati dnevno, mogu raditi skraćeno ili povremeno, smatra Rijavec i dodaje: “To bi bilo važno s aspekta osjećaja da su korisni članovi zajednice. Dobro je i pohađanje sveučilišta za treću životnu dob, gdje mogu proširiti krug ljudi i povećati socijalnu interakciju.”

Kult mladosti u zapadnjačkoj potrošačkoj kulturi postao je svojevrsni teror i u njegovoj promociji veliku ulogu imaju i mediji, smatra Rijavec. No kod nas, kaže, još nije toliko izražen: “U svakodnevnim situacijama treba komunicirati s čovjekom, a ne s godinama. Gledati ga kao individuu, a ne ga stavljati u kalup godina.”

Ageizam

Kao društvo smo vješti u diskriminaciji ljudi po svemu pa tako i prema dobi, ističe Rijavec. To je ageizam koji osim diskriminacije uključuje i ignoriranje ili isključivanje osoba treće životne dobi. Kao primjere iznosi medijski naslov u kojem se navodi kako je automobil pregazio staricu od 60 godina.

S druge strane, zaštitničko ponašanje okoline na način da se osobama starije životne dobi priječe ili brane neke aktivnosti, također je primjer ageizma. “Nemoj ti više ništa, ja ću sve za tebe – najčešće se čuje u njihovoj obitelji zbog čega se osoba na kraju i prestane truditi oko bilo čega, a bit je u tome da baš bude aktivnija. Stariji ljudi kao da su nevidljivi, ne uzima se njihovo mišljenje ili stav zaozbiljno.”

Iskustvo + znanje = prednost

Mladi ljudi često misle, pojašnjava, da dovoljno znaju jer su im dostupne informacije i, uvjetno rečeno, znanja. Međutim, nemaju iskustvo stjecano godinama u nekom području. Oni koji saslušaju iskustvo starijih i povežu ga s dostupnim znanjem, smatra Rijavec, u većoj su prednosti.

Navodi područje u psihologiji koje se bavi pozitivnim starenjem, a u kojem se ističe da se većina ljudi s godinama uspijeva prilagođavati promjenama: “Ako se neke stvari više ne mogu činiti, važno je prilagoditi se na ono što mogu.”

foto: Georg Arthur Pflueger/Unsplash

Važna komponenta uspješnog starenja su fizička, intelektualna te socijalna aktivnost. Kako god da nam je, ističe Rijavec, uvijek je lakše s drugima. Navodi i postojanje stereotipa da su stariji ljudi usamljeni: “Možda i jesu oni izrazito visoke dobi, ali pokazalo se da su oni ipak motivirani za socijalnu aktivnost. Možda s manje kontakata i s vrlo bliskim osobama.”

Nažalost, dodaje, na uspješno starenje negativno utječe loša financijska situacija zbog niskih mirovina. Istraživanja zadovoljstvom životom u zapadnoj Europi pokazuju tzv. “U-krivulju” prema kojoj su ljudi najsretniji u 20-im godinama. To zadovoljstvo potom pada zbog briga oko posla, djece, stambenih prilika, ističe naša sugovornica. No, životno zadovoljstvo, prema tom istraživanju, iza 55. godine života raste jer se ljudi tada više mogu posvetiti sebi.

“Nažalost, za Hrvatsku ta krivulja ide prema dolje, pada. Iznimka je kod kod onih osoba koji imaju zadovoljavajuće prihode, takvi nisu u većini. U našem društvu nije lako biti star uz niske mirovine. U ovo vrijeme zbog pandemije, još i teže”, zaključuje psihologinja Majda Rijavec.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP