Petrović: Zbog prešutnih minusa očekuje se novi val ovrha nad mirovinama

“Umirovljenici nas zovu svakodnevno i pitaju što se zbiva. Ne razumiju zašto moraju vratiti novce, što će vraćati, koliko će vraćati. Ne razumiju da će morati dobiti novi kredit.” Prenosi nam tako Jasna A. Petrović upite starijih osoba koje u posljednje vrijeme zaprimaju u Sindikatu umirovljenika Hrvatske (SUH).

Vršiteljica dužnosti predsjednice SUH-a, ujedno i predsjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, procjenjuje kako je u prošloj godini 20 posto umirovljenika koristilo prešutne minuse koje su im odobrile poslovne banke. Smatra da bi u ovoj godini taj broj umirovljenika mogao biti i veći jer su ih banke odobravale u većoj mjeri.

Riječ je o iznosima prekoračenja koji su prosjeku u razini dvostrukog iznosa mirovine, pojašnjava nam čelnica Sindikata i dodaje da je prosječna mirovina u Hrvatskoj 2.600 kuna. Vjerojatno je kako je većina starijih osoba iskoristila mogućnost korištenja prešutnog prekoračenja, prije svega zbog toga jer nisu bili informirani niti upozoreni o čemu je točno riječ.

Što je prešutni minus ?

Prema istraživanju prakse banaka koje je provela Hrvatska narodna banka (HNB) pokazalo se da 70 posto građana s otvorenim tekućim računima s redovitim priljevom, odnosno uplatom plaće ili mirovine, ima odobreno prekoračenje. Banke pritom nude dopuštena i prešutna prekoračenja, a više od 95 posto svih prekoračenja čine upravo ona prešutna. Ona su u prosjeku 30 posto skuplja od dopuštenih, prema analizi HNB-a. Građani uglavnom niti ne znaju da koriste skuplji oblik “kreditiranja” po tekućem računu. Najavljivalo se da bi prešutno prekoračenje ubuduće trebalo biti ograničeno na 1.500 kuna.

Odobravanje prešutnog prekoračenja uslijedilo je nakon donošenja Odluke o efektivnoj kamatnoj stopi krajem 2017. godine i trebalo je biti iznimna mogućnost. Međutim, ono je u potpunosti s tržišta izbacilo dozvoljene minuse po tekućem računu.

Dopušteno vs. prešutno prekoračenje

Razlika je drastična. Kod dopuštenog prekoračenja predviđena je puna zaštita potrošača koja uključuje utvrđivanje kreditne sposobnosti, cjelovito informiranje potrošača o proizvodu, postupnu otplatu u 12 rata te ograničenje efektivne kamatne stope.

S druge strane, prešutno prekoračenje je ono pri kojem banka potrošaču stavlja na raspolaganje sredstva koja nadmašuju trenutačno stanje tekućeg računa potrošača, a takav je aranžman reguliran tek ugovorom o tekućem računu. U tom se slučaju primjenjuju odredbe Zakona o platnom prometu, a ne Zakona o potrošačkom kreditiranju. Tu banka ima samo obavezu potrošaču pružiti informacije o kamatnoj stopi i naknadama, a nije potrebna procjena kreditne sposobnosti niti je obvezna odredba o otplati duga u 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja. U ovom slučaju je najvažnija činjenica da banke nemaju obavezu primjene ograničene kamatne stope.

Kamate koje važe za “redovne minuse” tako iznose do 7 posto, za ove prešutne penju se na na 10 -11, a kod nekih banaka i do 14 posto.

“Šokantno je to da je odobravanjem prešutnog minusa prije tri godine, ustvari ukinut redovni, dozvoljeni minus. Kada gledate bankarstvo vidite samo prešutni minus, ovog jeftinijeg minusa više gotovo i nema”, pojašnjava nam Petrović i dodaje kako je očito zašto se bankama isplati nametati veću kamatnu stopu.

Može se očekivati novi val ovrha

Ono što zabrinjava, naglašava, je bojazan da bi reguliranje ovog pitanja, o kojem pregovaraju Ministarstvo financija, HNB i banke, moglo prouzročiti novi val ovrha nad mirovinama. “To je jako veliki broj umirovljenika. Koliko će biti novih ovrha umirovljenika sada je u rukama banaka.”

Podsjeća kako je u lipnju 2019. godine bilo 20.100 ovršenih umirovljenika. U lipnju prošle godine bilo ih je tek 2.000 jer je zbog pandemije COVID-a na snazi bio moratorij na ovrhe. Ove je godine u lipnju sada broj ovršenih umirovljenika prešao 22.000. Povećanje je posljedica ukidanja moratorija.

“Bojimo se da su i ti ljudi koristili te prešutne minuse. Posljedice ukidanja ili smanjenja minusa vidjet će se na kraju ove i početkom iduće godine. Strašno je očekivati koliko će biti budućih ovrha, bit će ih sigurno.”

Bilo koje rješenje koja sada pokušavaju ispregovarati Vlada, HNB i poslovne banke za umirovljenike kojima je odobren veliki iznos prešutnog minusa, ističe Petrović, neće biti dovoljno dobro.

Odgovornost Ministarstva financija i HNB-a

Poznato je kako je kod starije populacije informatička i financijska pismenost na niskoj razini i ne može se očekivati da poznaju i razumiju usluge i proizvode koje im banke nude; od različitih kreditnih kartica do prešutnih minusa.

Tu vidim pogrešku i odgovornost države, Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke koja se time, poručuje čelnica Sindikata umirovljenika, uopće ne bavi, a trebao bi im biti cilj da loše obaviještene i neinformirane starije ljude upute.

“Pazite, oni su išli na bankomat i dizali novce dok su mogli i trošili koliko im je banka dala mogućnosti trošiti. Diži dok možeš. Banke su siromašne navukle na plaćanje visokih kamata. Netko će pitati: zašto nisu vodili evidenciju o mjesečnoj potrošnji? Ljudi starije dobi su i dementni i slabije pamte. Možde im se činiti da im je novac na računu ostao iz prethodnog mjeseca ili vjeruju da im je ponovo isplaćen COVID dodatak na mirovine i slično. Ljudi naprosto ne znaju!”

Pitanje je hoće li banke odobriti 12-mjesečnu obročnu otplatu prešutnog minusa jer im to nije obaveza. Neke najavljuju da će u slučaju odobravanja obročne otplate i dalje naplaćivati izrazito visoke kamate. “To je opet ‘guljenje’ umirovljenika. U usporedbi s praksama u EU ili u odnosu na dopušteni minus po tekućem računu, to je previše. Ovakvo postupanje banaka može se ocijeniti čak i kao financijska prijevara bez odgovarajućeg reagiranja Hrvatske narodne banke koja je taj problem gledala 3 godine i nije reagirala.”

Zbog toga bi, ističe, i Ministarstvo financija i država trebale snositi dio odgovornosti prilikom reguliranja povrata prešutnog minusa. “Riječ o navlačenju siromašnih ljudi na potrošnju uz zelenaške kamate.”

Kako su u tijeku pregovori Ministarstva financija i HNB-a s poslovnim bankama oko modela rješavanja problema prešutnih minusa, u Sindikatu umirovljenika najmanje očekuju dogovor prema kojem će umirovljenici prešutni minus vraćati uz kamatu ne veću od 4 posto i na znatno dulji rok obročne otplate od predviđenih 12 mjeseci, najmanje kroz dvije godine. 

“Hrvatska država je podložna bankarskoj, inozemnoj industriji i ako na ovom pitanju neće znati pokazati zube i znati regulirati onda to nije naša Hrvatska narodna banka”, tvrdi Petrović.

Rizik od siromaštva kod umirovljenika visok

Ovdje moramo naglasiti i koliko je umirovljenika u riziku od siromaštva, ističe Petrović. Siromašno je gotovo 34 posto umirovljenika starijih od 65 godina, što Vladi, dodaje, možda nije dovoljno poznato.

“Može se očekivati novi val ovrha nad umirovljeničkim primanjima. Ono što je je otegotna okolnost jest i što kod nas nisu regulirane niti agencije koje otkupljuju dugove. I to ide na dušu HNB-u i resornom ministarstvu. Ovdje su ugrožava temeljno pravo na preživljavanje, na dostojan život, pravo na hranu, na toplinu, na vodu, pravo na električnu energiju. Ovdje bi bazična prava mogla bit uskraćena oštećenim umirovljenicima.”

Stariji ljudi, inače, nisu skloni ulasku u kredite, a većina ih i ne udovoljava uvjetima banaka, obzirom na njihovu dob i uobičajene rokove otplate. U javnosti se provlači tvrdnja poslovnih banaka kako je odgovornost svakog potrošača, pa i umirovljenika, znati, informirat se i poznavati koje im to usluge i proizvode banke nude, odnosno upućuju na financijsku pismenost potrošača.

“Takav bezobrazluk i okrutnost u stavovima šokira. Kad je netko gladan, siromašan i ugrožen, onda naprosto spašava svoj život, korištenjem raspoloživog novca, kako ne bi morao kopati po kontejnerima u potrazi za bocama jer im cijele mirovine odlaze na režije i lijekove”, navodi naša sugovornica.

Da se probleme koje značajno ugrožavaju i pogađaju stariju populaciju, ne uzimaju kao važne, govori činjenica ignoriranja problema ugovora o dosmrtnom o doživotnom uzdržavanju, kritična je čelnica SUH-a. “Država naprosto to ne želi regulirati. Na to upozoravamo već petnaestak godina. Godišnje se takvim ugovorima prevari više od 7 tisuća starijih osoba. Neprihvatljiv je odgovor i stav onih koji bi to trebali bolje regulirati da su si umirovljenici sami krivi jer su takve ugovore potpisali za što imaju poslovnu sposobnost.”

Informatička i financijska pismenost nužna

Odgovornost za nedovoljnu informiranost starijih osoba i nepostojanje informativnih kampanja kojima bi se umirovljenike upozorilo na financijske posljedice, pada, naglašava, na državu i resorna ministarstva.

“Umirovljenike u prvom redu treba informirati ‘velikim slovima’ u obrascima, ugovorima i obavijestima koje potpisuju uz korištenje ‘normalnog’ razumljivog rječnika.” Tko je i gdje velikim slovima napisao što je to prešutni kredit, a što odobreni minus po tekućem računu, pita se naša sugovornica. 

Bilo bi dobro, ističe, kada bi se s umirovljeničkim udrugama u centrima za socijalnu skrb i jedinicama lokalne samouprave gdje se starije osobe kreću, omogućilo pružanje osnovnih informacija o financijskoj pismenosti. Starijim ljudima se ne može imputirati krivica kada su u startu prevareni, ističe.

Vršiteljica dužnosti predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović očekuje da će se u pronalaženju rješenja prešutnih minusa zaštititi one najslabije. Otplate prešutnih minusa u roku od 12 mjeseci uz visoke kamate, za umirovljenike, kaže, naprosto nisu održive. Ukoliko te ne bude tako, problem prešutnih minusa, najavljuje, bit će tema na prvoj sljedećoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.

“Svakako ćemo otvoriti i temu financijskog opismenjavanja starijih osoba jer je to, dodaje, dužnost vlasti, ali i onih koji nude financijske usluge i proizvode. Stariji ljudi ne idu na cestu i ne prosvjeduju, preostaje nam samo dijalog i stalno ponavljanje argumenata”, zaključuje Petrović.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.