Prati nas

Vijesti

Hrvatski umirovljenici koriste pravo na rad, pogotovo ako su i prije dobro zarađivali

Sve više umirovljenika koristi pravo rada na pola radnog vremena uz zadržavanje mirovine. Među njima je veliki udio čine stručnjaci, znanstvenici, inženjeri te direktori i razni dužnosnici.

Objavljeno

|

foto: Johan Mouchet/Unsplash

2019. godine hrvatska Vlada je omogućila umirovljenicima rad uz mirovinu. Tadašnja mirovinska reforma umirovljenicima u starosnoj mirovinu omogućila je da se zaposle uz zadržavanje mirovine, ali pod uvjetom da rade do pola radnog vremena. Iako se očekivalo da će siromašni hrvatski umirovljenici pohrliti na radna mjesta, to se nije dogodilo. Raditi su nastavili oni koji su i prije imali većinom velike plaće, a posljedično i pristojne mirovine.

Ipak, rast broja onih koji rade, zamjetan je, čak i u godini koronakrize. To je bilo za očekivati, budući da je od 1. kolovoza prošle godine rad uz mirovinu omogućen i korisnicima obiteljskih mirovina.


Kako je bilo početkom godine

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 31. siječnja 2021. godine do pola radnog vremena radilo je 13.198 korisnika starosne i prijevremene mirovine. Gotovo dvostruko češće to su bili muškarci, njih 8.372, dok je žena bilo 4.826. Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, prva tri mjesta zauzimale su trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (2.540 umirovljenika-radnika), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (2369) te prerađivačka industrija (1.843).

Najviše umirovljenika je radilo u Gradu Zagrebu (4.266), Primorsko-goranskoj županiji (1423) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (1.343).

Kada je riječ o zanimanjima, najviše ih je bilo u klasi stručnjaka i znanstvenika (2.606), gdje dominiraju muškarci (1.640). Slijede čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela te direktori (2.209), među kojima i dalje ima najviše muškaraca (1.640). Na trećem su mjestu inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (2.085) u kojima su najbrojniji muškarci (1.335). Na četvrtom mjestu su uredski i šalterski službenici (1.507) i tu očekivano pretežu žene (1.117). Peto mjesto zauzela su uslužna i trgovačka zanimanja (1.332) u kojima su muškarci i žene izjednačeni (662:660).

Deset mjeseci kasnije

Prema istom izvoru, u 30. studenog radilo je 14.669 umirovljenika, što je 1.471 umirovljenik više. Postotno, u odnosu na siječanj to je rast od 11 posto. U kategoriji umirovljenika-radnika i dalje prednjače muškarci (9.761) dok je žena 4.908.

Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, prva tri mjesta  u studenom zauzimale su trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (2.694), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (2.518) te prerađivačka industrija (2.006).

Najviše umirovljenika i dalje je radilo u Gradu Zagrebu (4.710), Primorsko-goranskoj županiji (1.579) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (1.512).

I dalje ih je najviše u klasi stručnjaka i znanstvenika (2.905), a među njima je najviše muškaraca (1.826). Slijede čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela te direktori (2.411), među kojima i dalje ima najviše muškaraca (1.826). Na trećem su mjestu inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (2.296) u kojima su najbrojniji muškarci (1.504). Na četvrtom mjestu su uredski i šalterski službenici (1.557) pa tu očekivano pretežu žene (1.110). Peto mjesto zauzela su uslužna i trgovačka zanimanja (1.451) u kojima dogodila prevaga na stranu muškaraca (822:629).

Posebne skupine

Valja znati da ni među umirovljenicima nema pravice, budući da umirovljeni policajci i vojnici mogu raditi puno radno vrijeme, ali tada će dobiti samo pola mirovine.

Branitelji koji su starosnu mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ili posebnom zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja od 1.1.2019. godine, mogu raditi uz starosnu mirovinu do polovice punog radnog vremena bez obustave ili smanjenja mirovine. Hrvatski ratni vojni invalidi mogu raditi uz invalidsku mirovinu na puno radno vrijeme uz smanjenje mirovine (mirovinski faktor 0,6667, odnosno smanjenje mirovine za 1/3). HRVI koji su ostvarili mirovinu prema posebnom zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja, od 1.1.2019. godine, mogu raditi uz invalidsku mirovinu manje od 3,5 sati dnevno bez obustave ili smanjenja mirovine. Ove posebne skupine nisu obuhvaćene gornjom analizom.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
u okviru projekta “Živim, učim, rastem – Aktivno starenje, zdravo starenje”

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP