Prati nas

Mozaik

Jezične dvojbe

Je li novi engleski kralj Charles ili Karlo? Možda Dragutin? Drago? Kako pisati i govoriti?

Hrvatima je princ Charles pod tim imenom poznat od rođenja pa nije nužno njegovo ime sad mijenjati u Karlo. Kad bismo prihvatili ime Karlo III., imena engleskih prestolonasljednika ne bi bila William i George, nego Vilim i Đuro.

Objavljeno

|

Charles III. (foto: Allan Warren/Wikimedia)

Nakon smrti kraljice Elizabete II. prijestolje je preuzeo njen sin Karlo III. Vijest je to koju proteklih dana prenose hrvatski mediji. No dijelu čitatelje nije dobro sjeo Karlo pa kažu da bi novog kralja trebalo zvati Charles, kako smo to do sada naviknuli. No ako je on Charles, zašto njegova majka za hrvatske građane nije bila kraljica Elizabeth II., već Elizabeta? Koliko dosljedni moramo biti u kroatiziranju imena vladara?

“Ime novoga kralja Ujedinjenoga Kraljevstva bolje je pisati Charles III.” presudio je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje uz obrazloženje u kojem kaže i da nije pogrešno ni Karlo III., budući da se imena pojedinih svjetovnih vladara mogu pohrvatiti. Tomu u prilog govori i činjenica da su potvrđena imena kraljeva Karla I. i Karla II.


Naime, smrću kraljice Elizabete i preuzimanjem kraljevske dužnosti kralj Charles nije promijenio ime nego je svojemu imenu samo dodao redni broj – Charles III. K tomu, nije riječ o vladaru koji je i na koji način povezan s Hrvatskom kao što su to bili neki povijesni vladari.

Ime Charles može ostati i po načelu tradicije i proširenosti u uporabi. Naime, Hrvatima je princ Charles pod tim imenom poznat od rođenja, pa nije nužno njegovo ime sad mijenjati u Karlo. Kad bismo prihvatili ime Karlo III., imena engleskih prestolonasljednika ne bi bila William i George, nego Vilim i Đuro.

Podsjećamo na pravilo navedeno u “Hrvatskome pravopisu”, po kojemu se hrvatskomu jeziku prilagođuju osobna imena pojedinih svjetovnih i duhovnih uglednika te povijesnih osoba: Ivana Orleanska, Karlo Veliki, kraljica Elizabeta, Luj XIV., papa Franjo, car Franjo Josip, no to pravilo nije obvezujuće, a pogotovo ne kod suvremenih, živućih vladara, navodi Institut.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.