Prati nas

Vijesti

Nužne promjene

Sve je teže prikupiti 41 godinu staža, pogotovo radnicima s fakultetom

Iz Ministarstva rada poručuju da visokoobrazovani kraći staž kompenziraju većim plaćama, no ta teza više ne drži vodu.

Objavljeno

|

Kako godine studiranja pretvoriti u mirovinski staž
ilustracija: S. Bura/mj

Prikupiti dovoljan broj godina rada za odlazak u mirovinu postaje sve teže. I dok se u nekim europskim državama godine studija mogu uračunati u staž, u nekima je takva praksa ukinuta. Kakva je situacija u Hrvatskoj?

“Danas je sve teže imati 41 godinu rada, odnosno puni radni staž. Umjesto da se mladima u staž pribroji i vrijeme provedeno na studiju, ovakvim mirovinskim sustavom i visinom plaće za visokoobrazovane činimo upravo suprotno”, izjavio je Milivoj Špika iz koalicije umirovljeničkih stranaka Umirovljenici zajedno.

“Stimuliramo mlade da napuštaju Hrvatsku i svoju budućnost traže negdje drugdje, gdje onda oni najkvalitetniji pokazuju svoje pravo lice. Vi znate da su ti isti radnici u Hrvatskoj upola manje produktivni nego bilo gdje vani”, rekao je Špika za HRT.

tekst se nastavlja ispod oglasa

U resornom ministarstvu ističu da se Vlada opredijelila za daljnje jačanje mirovinskoga sustava, s posebnim fokusom na povećanje razine adekvatnosti mirovine. “Osobe koje su zbog redovitog studiranja kasnije ušle na tržište rada uglavnom imaju i veće plaće od onih koji ulaze ranije te tako kompenziraju kraći mirovinski staž”, stoji u priopćenju Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Špika tu tvrdnju Ministarstva smatra u najmanju ruku apsurdnom. “Jedan keramičar, jedan vodoinstalater sada bi vam se nasmijao i rekao, ja mogu zaraditi i dva puta više od ministra koji ima 2.500 eura plaću”, komentirao je.

Ekonomski analitičar Luka Brkić smatra da je računanje staža tijekom studiranja samo skup lijepih želja i neizvedivo s obzirom na sadašnji mirovinski sustav. “Treba najprije postaviti pitanje održivosti mirovinskog sustava kod nas. Mi smo jedna od rijetkih zemalja koje su taj čileanski model još zadržale sa svim dobrim i lošim stranama. Dakle, održivost mirovinskog sustava u cjelini nešto je što treba postaviti kao prvo pitanje, objasnio je Brkić za HRT.

S oko 35 posto visokoobrazovanog stanovništva Hrvatska stoji dobro uzme li se u obzir da prosjek Unije iznosi 41 posto. No ako visokoobrazovana radna snaga nastavi odlaziti, upitno je kako će ti brojevi izgledati u skoroj budućnosti. 

tekst se nastavlja ispod oglasa
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP