Vijesti
Petrović: ‘Špika predlaže smanjenje mirovina. Lupetaju i razbijaju zajedništvo’
Predsjednica SUH-a optužuje čelnika koalicije Umirovljenici zajedno da je razbio ‘ono malo mogućeg zajedništva’ među umirovljenicima. Nastavak je to sukoba političke platforme s umirovljeničkim udrugama koje joj nisu i ne mogu biti konkurenti u utrci za Sabor. Podsjetimo, Špika je Petrović nazvao ‘vladinom pudlicom’, a ona mu sada uzvraća da je politički konvertit.
Sindikat umirovljenika Hrvatske nastavlja analizirati predizborne programe, mirovinske politike i zahtjeve političkih stranaka uoči superizborne godine. U najnovijem broju Glasa umirovljenika, šefica SUH-a Jasna A. Petrović komentirala je zahtjeve i medijske istupe Platforme Umirovljenici zajedno. Analizu prenosimo u cijelosti.
Politička platforma Umirovljenici zajedno osnovna je kao predizborna grupacija 21. veljače 2023. Predvode je predsjednik Stranke umirovljenika Lazar Grujić koji još nikad nije uspio biti saborski zastupnik, iako je na prošlim izborima u zadnji tren preselio od tadašnjeg Bernardićevog SDP-a, s krajnje ljevice, na krajnju desnicu kod Milivoja Škore u Domovinski pokret i to čak na drugu poziciju na listi.
No, ni tada nije prošao, pa sada taj čovjek rođen 1947. godine u Srijemu, pokušava ujediniti sve umirovljeničke stranke, no pridobio je kao glavnog partnera samo BUZ, na čelu s Milivojom Špikom, čovjekom iz Trogira, koji do sada nije bio umirovljenik jer je tek 1959. godište, a zaposlen je na sportskim terenima u Gradu Zagrebu.
“Špika je promijenio puno stranaka”
Promijenio je puno stranaka; HSS, HSU-a, bio je Bandićev kandidat za ministra rada i mirovinskog sustava, a kasnije na listi HDZ-ove Domoljubne koalicije kad je dobio samo 131 glas. Dopalo mu se biti u Saboru, makar i na kratkotrajnoj zamjeni. No, sada je ne samo suosnivač nove umirovljeničke platforme, već i glavni kreator njene mirovinske politike.
E, o tome je riječ. Špika svaki dan po medijima predlaže “potpuno novi izračun mirovine za sve i osnovicu koja bi iznosila 75-80 posto od neto plaće za 10 najpovoljnijih godina”. U Sindikatu umirovljenika Hrvatske nismo mogli razumjeti tu računicu pa smo pitali za mišljenje stručnjaka Željka Šempera.
Predlažu li Umirovljenici zajedno smanjenje mirovine?
On kaže kako bi prema tom prijedlogu nova mirovina od 75 posto od 10 najpovoljnijih godina (1,4660) ili 362,02 euro, a za 80 posto od 10 najpovoljnijih godina 386,16 eura, što je manje od postojeće mirovine za cijeli radni vijek. Osim što bi mirovine prema tom prijedlogu Platforme bile manje, kaže Šemper, važno je napomenuti da u izračun mirovina ulazi bruto plaća, koja je osnovica za izračun mirovinskih doprinosa, a ne neto plaća.
Čudno protiv prihvatljivog
Čudan prijedlog po računici fiskulturnika Špike (to mu je profesija), koji bi oštetio umirovljenike. Zatim, Platforma traži “povećanje aktualne vrijednost mirovine na 18,5 eura što za puni radni staž znači najmanju mirovinu od 750 eura”. Niti jedan stručnjak kojega smo pitali nije uspio razumjeti takvu matematiku, osim što bi se to vjerojatno odnosilo na one koji odrade 43 godine staža.
Traže i da se nakon 65. godine života ukine penalizacija radi prijevremenog umirovljenja, što već godinama zagovaraju umirovljeničke udruge, pa to svakako pozdravljamo. Također, i njihov zahtjev da se redovito usklađivanje mirovina radi kvartalno na bazi parametara rasta cijena i plaća uz primjenu 100 posto povoljnijeg faktora, je sličan starom zahtjevu umirovljeničkih udruga, ali i nekih lijevih stranaka.
Prijedlog da se u “Zakonu o obiteljskim mirovinama” (takav zakon ne postoji!) pravo na nasljeđivanje dijela mirovine preminulog partnera poveća sa 27 na 50 – 60 posto, uz podizanje limita na 1,5 prosječne plaće, je nerealističan i nepravedan, naročito za samce, razvedene, samohrane roditelje, a ne postoji ništa slično u drugim europskim zemljama, osim u Njemačkoj.
Ne pomaže ni Google prevoditelj
U svakom slučaju treba pozdraviti ideju da se “poveća stopa doprinosa za prvi mirovinski stup i detaljno analizira problem efikasnosti drugog mirovinskog stupa uz poduzimanje mjera za otklanjanje istih”. No, posve je jasno da su od početka godine čelnici Platforme olabavili stav o štetnosti drugog mirovinskog stupa, pa sad njihov stav o tom dijelu mirovinskog sustava nije jasan.
Platformaši predlažu i da se uvede određivanje minimalne cijene satnice rada za pojedine djelatnosti i zanimanja i na navedenim parametrima određuje (najmanja) bruto plaća, što nisu razumjeli niti aktivni sindikalisti, jer oni to rješavaju kroz kolektivne ugovore. Tu ne pomaže ni Google prevoditelj.
Platforma traži i da se odmah krene s ugradnjom dizala u višekatne stambene zgrade bez dizala, a također i “da se Uredbom ili Zakonom uredi obveza redovite isplate božićnice, uskrsnice i 13. mirovine”. Čudno, jer Špika je posljednje vrijeme kad mu se učinilo da će se kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe izboriti neki vid trinaeste mirovine, počeo glasno rogoboriti protiv iste.
Male duše, velike ambicije
Platforma traži i da se uvede institut javnog pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe, da se tijekom studiranja po nekom od modela već primijenjenih u članicama EU omogući ostvarivanje prava na radni staž, najdulje u okviru roka redovnog studija, te da se odmah ukine institut dosmrtnog uzdržavanja odnosno mogućnost sklapanja navedenih ugovora.
Traže i da se omogući veća programska zastupljenost u javnim medijima odnosno HRT-a, da se konačno krene s izgradnjom domova za umirovljenike i smještajnih jedinica, da se omogući bolja medicinska skrb (posebno palijativna), da se osigura besplatan javni gradski i prigradski prijevoz, da se omoguće jeftiniji lijekovi, da se sve mirovine po posebnim propisima u cijelosti izdvoje i financiraju iz posebne stavke proračuna RH…
Uglavnom, ono što je djelovalo kao najvažnije u danima osnivanja ove Platforme, a to je zajedništvo umirovljenika aktivnih u svim umirovljeničkim strankama, ali i uz programsku suradnju s umirovljeničkim udrugama, ubrzo je za glasnogovornika Špiku postao preveliki teret. Njegova skribomanska potreba da po medijima gotovo dnevno napada HSU i umirovljeničke udruge SUH i MUH, zapravo je razbila ono malo mogućeg zajedništva, koje ih je dovelo do političkog rejtinga do 1,8 posto, a teško da će umirovljenici u njima dobiti svoje saborske predstavnike.
K tome, vrlo je vjerojatno da će i velike stranke pridobiti neke umirovljeničke stranke ili ih čak osnovati, jer su umirovljenici velika glasačka mašinerija. Platforma Umirovljenici zajedno je pokazala kako nisu najvažnije želje i vizije, već ljudi – sa svim svojim malim dušama i velikim ambicijama. (Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)
