Jednom kad hrvatski građanin uđe u mirovinu, ima čak 37 posto izgleda da će biti siromašan. Kao da to samo po sebi nije dovoljno zloguko, postoji i gore: biti samac u mirovini. Čak 60 posto starijih od 65 godina koji žive sami u riziku su ne samo od ozbiljne materijalne oskudice, već i od socijalne isključenosti koja može biti jednako ubitačna.
Zbog toga se sve više umirovljenika odlučuje doskočiti besparici, učmalosti i usamljenosti, vraćaju se na posao. Ali, kad se radi o pojednostavljenju svakodnevice, Hrvati još uvijek nismo dovoljno fleksibilni. Priznao nam je to i umirovljenik Juraj iz Zagreba, koji kaže da živi sam u 79 kvadrata starogradnje u centru. “Grijem se na plin, plaćam veliku pričuvu, internet i TV paket, imam i auto. Zimi su mi režije i po 300 eura, a mirovina mi je 610 eura. Ne ostaje mi niti za pristojno jesti”, rekao je nedavno za Moje vrijeme.
Na pitanje zašto iz velikog stana s visokim stropovima, na četvrtom katu bez lifta, ne ode u manji, noviji stan u zgradi s liftom, ili čak u zelenilo na rubu grada, kaže da mu to nije ni na kraj pameti. Razlozi su, kaže, uspomene na pokojnu suprugu, blizina trgovina, tržnica na koju je navikao. A i ne da mu se prodavati, kupovati, seliti. Tako razmišlja većina hrvatskih umirovljenika.
Cimerstvo kao opcija u mirovini
S druge strane, čitamo i slušamo kako Amerikanci i mnogi Europljani u mirovini bolje život pronalaze čak u drugim, jeftinijim državama jer tako očuvaju životni standard, uživaju u ugodnijoj klimi i novom optimizmu.
Skloniji su i drugim opcijama, a jedan od rastućih trendova je cimerstvo ili cohousing o kojem više možete pročitati na ovoj poveznici. Kad se udruži dvoje ili više umirovljenika, ne samo da se svakom stanaru smanjuju troškovi, već dobivaju i društvo te manje brinu o tome tko će im zvati hitnu pomoć ako padnu ili liječnika ako se razbole.
Introverti koji zaziru od pomisli na suživot s nekim izvan obitelji trebali bi imati na umu da cimeri nisu zamjenski supružnici niti moraju biti prijatelji. Cimeri također nisu ničiji njegovatelji niti vozači već samo partneri u zajedničkom životnom aranžmanu u kojem se čak i ugovorom postavljaju granice.
Cimerstvo u kući u Bestovju vrijednoj 270.000 eura
Pregledali smo letimično ponudu na internet oglasnicima i izračunali koliko bi dvoje hrvatskih umirovljenika moglo profitirati da se odluče prodati dva stana u gradu i kupe prizemnicu s voćnjakom u Bestovju, mjestu u sastavu grada Svete Nedjelje u Zagrebačkoj županiji, koje je s centrom metropole povezano autobusom i vlakom.
Tako na Njuškalu stoji oglas u kojem piše da se u mirnom i zelenilom okruženom Bestovju prodaje svijetla prizemnica površine 170 kvadrata na parceli od 600 kvadrata, po cijeni od 270.000 eura. “Kuća se sastoji od prizemlja, potkrovlja i suterena, orijentirana je na sve četiri strane svijeta. Stražnji vrt gleda prema zelenilu i voćnjaku s trešnjom, višnjom, kruškom, smokvama, kao i malinama, kupinama, gojijem i jagodama. Opremljena je PVC stolarijom, plinskim etažnim grijanjem i priključkom na kanalizaciju te je spremna za useljenje.“
“U prizemlju je kuhinja s blagovaonicom s izlazom na vrt, dnevnim boravkom, dvije spavaće sobe i kupaonicom, dok potkrovlje uključuje uređenu sobu, natkrivenu terasu, open space od 35 m² i dodatnu kupaonicu. Suteren donosi praktična spremišta, uz vanjsko spremište za alat. Dvije minute hoda do Lidla, Tommyja i ostalih sadržaja, dok su jezera Orešje i Rakitje udaljena 15 minuta“, specifičnosti su prizemnice.
Priskrbili bi si i štednju
Stanje na tržištu nekretnina pokazuje i da bi za uređenih 79 kvadrata na Ilici gospodin Juraj dobio oko 340.000 eura, a njegov znanac s Knežije svojih bi 58 kvadrata mogao prodati za oko 230.000 eura. Kad bi zajedno kupili kuću u Bestovju, platili porez državi i agenciju za nekretnine, te primjerice uložili 50 tisuća eura u prilagodbu nekretnine vlastitim željama i potrebama, još bi im ostalo oko 200.000 eura koje bi si mogli podijeliti u postotku koji su uložili, i staviti na štednju.
Za cimere to bi značilo uživanje u zelenilu i obilju sunca, aktivniji život, besplatno voće i osjetne uštede na režijama. U ovakvim aranžmanima obično postoji središnji prostor koji je zajednički, a obično je to boravak s kuhinjom, i privatne sobe u kojima sustanari imaju potpunu autonomiju i privatnost.
No nećemo nabrajati samo prednosti ovakvog aranžmana o kojima više možete pročitati na ovoj poveznici, jer zajednički život, naravno, nosi i svoje izazove. Od svakog sustanara zahtijeva ne samo zrelu odluku o dijeljenju prostora i troškova, već i suradnju, jasno postavljene granice, poštivanje privatnosti te toleranciju prema različitim navikama i svjetonazorima. Ako su na to spremni, cohousing u mirovini može im donijeti više sigurnosti, manje usamljenosti i veću kvalitetu života.
Biste li se ikad mogli odvažiti na cimerstvo?
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!