Prvi put jedete tek iza podneva? Znanstvenici su pronašli zabrinjavajuću povezanost

Ljudi koji prvi dnevni obrok jedu tek nakon podneva imali su 29 posto veći rizik od smrti iz svih uzroka nego oni koji su jeli između 7 i 8 sati. Prema novom istraživanju, u dobi od 50 godina njihov je očekivani životni vijek bio kraći gotovo dvije i pol godine.

Znanstvenici su analizirali podatke 31.044 Amerikanaca starijih od 40 godina koji su od 1999. do 2018. godine sudjelovali u velikom nacionalnom istraživanju zdravlja i prehrane. Tijekom prosječnog praćenja od 8,6 godina umrlo je 7.129 sudionika.

Rizik je rastao sa svakim kašnjenjem

U usporedbi s prvim obrokom između 7 i 8 sati, doručak između 8 i 10 sati bio je povezan s deset posto većim rizikom od smrti iz svih uzroka. Ako se prvi obrok pomaknuo između 10 sati i podneva, rizik je bio veći 19 posto, a nakon podneva 29 posto.

Još je izraženija bila povezanost sa smrću od srčanih i krvožilnih bolesti. Prvi obrok nakon podneva bio je povezan s 43 posto većim rizikom od smrti od srčane bolesti, a kod onih koji su prvi put jeli između 10 sati i podneva rizik od smrti povezane s moždanim udarom bio je veći 59 posto.

Važno je bilo i vrijeme posljednjeg obroka. Najniži rizik zabilježen je među ljudima koji su posljednji put jeli između 19 i 20 sati. Večera prije 19 sati bila je povezana s 13 posto većim rizikom od smrti iz svih uzroka, a posljednji obrok nakon ponoći s 27 posto većim ukupnim i 51 posto većim rizikom od smrti od srčane bolesti.

Kasni doručak možda je posljedica bolesti

Rezultati ne dokazuju da kasni doručak skraćuje život. Riječ je o opažajnom istraživanju koje može utvrditi povezanost, ali ne i uzročno-posljedični odnos. Vrijeme jela može ovisiti o noćnom radu, spavanju, zdravstvenom stanju, siromaštvu i čitavom nizu životnih okolnosti koje također utječu na smrtnost.

Postoji i važno metodološko ograničenje. Vrijeme prvog i posljednjeg obroka procijenjeno je na temelju 24-satnih zapisa prehrane pa jedan zabilježeni dan ne mora vjerno predstavljati nečije dugogodišnje navike. Autori zato kasno jedenje opisuju kao mogući pokazatelj povećanog rizika, a ne kao dokaz da će raniji doručak nekome produljiti život.

Dugi razmaci posebno nepovoljni za starije

Nalazi se nadovezuju na nedavno švedsko istraživanje provedeno na 2.981 osobi starijoj od 60 godina. Sudionici koji su između obroka redovito ostavljali najdulji razmak od 14 do 24 sata brže su gomilali kronične bolesti od onih čiji je najdulji razmak trajao između šest i 11,5 sati. Povezanost je bila najizraženija nakon 78. godine, osobito kod srčanih, krvožilnih i neuropsihijatrijskih bolesti. Više o toj temi pročitajte na ovoj poveznici.