Prati nas

Zdravlje

Višak vitamina C potiče stvaranje bubrežnog kamena

Vrlo vjerojatno je siguran kada se uzima u preporučenim količinama. U nekih ljudi vitamin C može izazvati mučninu, povraćanje, žgaravicu, želučane grčeve i glavobolju. Vjerojatnost nastanka tih nuspojava povećava se sa količinom C vitamina koja se uzima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Da li je vitamin C opasan?
foto: Pexels

Askorbinska kiselina (vitamin C) je u vodi topivi vitamin, što znači da ga ljudski organizam, za razliku od nekih životinjskih, nije u stanju sintetizirati, nego ga mora unositi hranom. Najbolji izvori vitamina C su svježe voće i povrće, posebno agrumi (limun, naranče, mandarine). Povijesno, vitamin C se koristio u liječenju i prevenciji skorbuta, koji je bio osobito čest u mornara koji su dugo plovili morima, a da nisu bili u mogućnosti konzumirati svakodnevno svježe voće i povrće, piše znanstveno-liječnički tim portala Dokazi u medicini.

Vitamin C je nedvojbeno efikasan u liječenju skorbuta, moguće efikasan za poboljšanje apsorpcije željeza i u oboljelih od genetske bolesti zvane tirozinemija. Vrlo vjerojatno je siguran kada se uzima u preporučenim količinama. U nekih ljudi vitamin C može izazvati mučninu, povraćanje, žgaravicu, želučane grčeve i glavobolju. Vjerojatnost nastanka tih nuspojava povećava se sa količinom C vitamina koja se uzima.


Količine veće od 2000 mg vjerojatno nisu sigurne i mogu izazvati bubrežne kamence i teški proljev. U osoba sklonih nastanku bubrežnih kamenaca dugotrajno svakodnevno konzumiranje količina većih od 1000 mg vitamina C značajno povećava rizik od ponovnog javljanja bubrežnih kamenaca. Valja napomenuti da je 1000 mg vitamina C doza 10 puta veća od najveće potrebne.

Višak vitamina C se ne pohranjuje nego izlučuje mokraćom

Što se više nepotrebnog vitamina C unese u organizam, više se izlučuje bubrezima. Najčešći oblik bubrežnih kamenaca su kalcijum-oksalatni. Neki ljudi metaboliziraju vitamin C do oksalata. Sam je vitamin C kiselina, što znači da što ga ima više u mokraći, to će mokraća biti kiselija (pH niži). Najveći rizik od kristalizacije kalcijum oksalata je pri pH vrijednosti 4.5-5.5.

Vjerojatnost nastanka bubrežnih kamenaca mogla bi biti veća u ljudi koji duže imaju niske pH vrijednosti mokraće, što je i dokazano studijom provedenom u Švedskoj, a objavljenoj u prestižnom medicinskom časopisu JAMA. Cilj studije je bio utvrditi da li uzimanje vitamina C (u količinama od otprilike 1000 mg) povećava rizik od nastajanja bubrežnih kamenaca. Godine 1997. počelo je praćenje 48 850 ispitanika, dobi 45 do 79 godina. Ispitanici su praćeni ukupno 11 godina, pri čemu se pokazalo da je rizik od nastanka bubrežnih kamenaca bio dvostruko povećan u odnosu na onekoji nisu uzimali vitamin C. Snaga ove studije je veliki uzorak, pouzdani podaci o unosu vitamina C i gotovo potpuno praćenje ispitanika do samog kraja studije. Analizom je utvrđeno da je gotovo 90% kamenaca bilo građeno od kalcijevog oksalata.

Vitamin C u prahu

Ako vitamin C uzimate u prahu, teško je znati precizno koliko ste ga uzeli. Doduše, vitamin C je foto i termolabilan (svjetlost i toplina ga razgrađuju), tako da je nestabilniji ako je u obliku praška. Stoga, svoje potrebe za ovim vitaminom dopunjujte iz riznice svježeg voća i povrća, koje osim vitamina C sadrži i visokovrijedna vlakna i druge vitamine i minerale.

.

Zdravlje

Jeste li već preboljeli COVID-19? Evo kako to doznati

Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade. Ipak, postoje znakovi raspoznavanja.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Želite li znati jeste li već možda preboljeli Covid-19? Najsigurnija metoda da to doznate je testiranje na antitijela. No, prisustvo upornog virusa može se detektirati i pažljivim praćenjem simptoma.

Naime, ako vas je prošle zime mučila kakva teža prehlada prilikom koje ste ostajali bez daha ili ste izgubili osjet mirisa i okusa, možda ste preboljeli Covid-19.


“Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade”, kaže dr. Ameesh A. Adalja iz Centra Johns Hopkins, piše Marie Claire. Ipak postoje neki znakovi koji upućuju upravo na preboljeni COVID-19.

Teška prehlada

Početkom pandemije mislilo se da se koronavirus u SAD-u nije pojavio do ožujka, no kako pokazuju rezultati studije sa sveučilišta u Teksasu, na svaka dva testirana na gripu pojavio se jedan uzorak pozitivan na koronavirus.
Kako prehlada obično ne uzrokuje kratak dah, ozbiljne glavobolje i probleme u probavi, možda je upravo to način kako koronu razlikovati od prehlade.

Gubitak njuha i okusa

Gubitak njuha i okusa javljaju se i kod gripe, upale sinusa ili pak jake prehlade, ali ono po čemu se razlikuje u slučaju zaraze koronavirusom je trajanje tog poremećaja. Kod oboljelih od Covida-19 to može potrajati i nekoliko mjeseci.

Ispadanje kose

Ispadanje kose još je jedan simptom koji se povezuje s koronavirusom, a glumica Alyssa Milano kao i naša sportska novinarka Mirna Zidarić podijelile su svoja iskustva upravo s tim problemom. Stručnjaci, međutim, napominju da ispadanje kose može biti rezultat prevelikog stresa pod kojim se nalazimo uslijed pandemije ili neke druge bolesti.

Ostajanje bez daha

Ovo je jedan od poznatijih simptoma zaraze koronavirusom, a povezuje se s upalom pluća koju izaziva.

Umor

Studije su pokazale da 53 posto oboljelih od COVID-19 i do dva mjeseca od zaraze osjećaju veliki umor i iscrpljenost. Znanstvenici istražuju radi li se o posljedici individualnog imunološkog odgovora ili je to način na koji virus funkcionira.

Dugotrajan kašalj

Prema studiji, 43 posto ljudi s COVID-19 kašljali su od 14 pa sve do 21 dan nakon pozitivnog rezultata na testiranju. Radi se uglavnom o suhom kašlju.

Neobični i vrlo uporni simptomi

Lupanje srca ili neki drugi zdravstveni poremećaji koji se ne prolaze mogu upućivati na koronu. Nepoznanica oko koronavirusa je mnogo, a ukoliko se ne osjećate dobro i stanje se dugo ne mijenja, vrijeme je za odlazak liječniku.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP