Prati nas

Zdravlje

Od slomljenog srca može se umrijeti

Ono što smo svi nekako intuitivno znali, sada je potvrdila i znanost. Doista se može umrijeti od slomljenog srca. Naime, dokazano je da udovci i udovice češće pate od kardiovaskularnih bolesti te da su u većoj opasnosti da tim bolestima i podlegnu.

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Svatko je u životu barem jednom iskusio kako je to imati slomljeno srce. No da se ne radi o nekoj bezopasnoj pojavi, potvrdilo je najnovije istraživanje koje je pokazalo da su udovci ili udovice u većoj opasnosti da obole od kardiovaskularnih bolesti, piše Jutarnji. Također, tek nekoliko mjeseci od smrti supružnika, u većoj smo opasnosti da mu se i sami pridružimo, rekli su znanstvenici.

Studija američkih znanstvenika, objavljena je u časopisu Psychoneuroendocrinology. Pokazala je da neke osobe koje su prije tri mjeseca ranije izgubile voljenu osobu imaju višu razinu citokina (glikoproteina koji djeluju kao markeri imunološkog sustava za indikaciju upale u krvotoku) i nižu razinu varijabilnosti srčanog ritma od osoba iste dobi, spola i tjelesne mase koji nisu proživjeli tužni gubitak. Obje navedene stvari značajno povisuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, a mogu izazvati i smrt. Inače, riječ je o prvoj studiji koja povezuje stanje duboke žalosti s rastom razine citokina i sniženjem varijabilnosti srčanog ritma.


>> Od ‘slomljenog srca’ umiru žene starije od 50 godina

“U prvim mjesecima nakon gubitka supružnika, kod udovica i udovaca je rizik od smrti veći za 41 posto”, rekao je autor studije Chris Fagundes, inače profesor psihologije na Sveučilištu Rice u Teksasu. “Važno je naglasiti da se čak 53 posto toga uvećanog rizika odnosi na kardiovaskularne bolesti. Ovo istraživanje pomoći će u razumijevanju zbog čega duboka žalost potiče pojavu bolesti i smrtnost”, rekao je.

Varijabilnost srčanog ritma je razmak između dvaju otkucaja srca, pri čemu viša varijabilnost ukazuje na bolju kardiovaskularno stanje. Ožalošćeni sudionici ispitivanja pokazali su 47 posto nižu razinu varijabilnost srčanog ritma i sedam posto višu razinu citokina. Uz to, važno je spomenuti i da osobe koje su izgubile nekog voljenog, češće pate od depresije. Također, među ožalošćenima su za 20 posto bili izraženiji simptomi depresije.

Istraživanje je provedeno na ispitanicima između 51 i 80 godina. Rezultati ispitivanja, nadaju se znanstvenici, pomoći će u boljem razumijevanju bioloških mehanizama koje aktivira duboka tuga nakon čega će biti lakše odrediti i terapiju.

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP