Prati nas

Nema predaje

Poraženi

Do ustaške i domobranske mirovine moglo se doći s dva svjedoka. Kolike su?

Ako građanin nije imao nikakav pismeni dokument koji bi svjedočio o njegovu ratnom putu u ustašama ili domobranima, trebao bi spomenutim udrugama predočiti fotografiju iz tog vremena i potvrditi da se u uniformi nalazi upravo on, doduše pedesetak godina mlađi. Ili bi morao donijeti potvrdu nadležnog Ureda za obranu RH te ovjerene izjave dvaju svjedoka.

Objavljeno

|

Fabijan Šovagović u filmu Crne Ptice (Eduard Galić, 1967.)

Nakon što smo analizirali mirovine branitelja i partizana po svotama, iz najnovijeg statističkog biltena Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje izdvojili smo i podatke poraženih vojski kvislinške Nezavisne države Hrvatske.

Iako se ove mirovine rijetko spominju u javnosti, pogotovo od onih koji inače glasno u pitanje dovode životni vijek partizana i njihovih udovica, sa zadnjim danom listopada 2018. godine bilo ih je 5.122. (2004. godine isplaćivalo se 29.283 takvih mirovina.) Kao i kod partizanskih mirovina, većina ih je unutar skromnog iznosa do 3 tisuće kuna te je mahom (82,6%) riječ o obiteljskim mirovinama ustaških i domobranskih udovica iza kojih stoji relativno dug staž od 33 godine


Kao i kod partizana, ustaše i domobrani ne uživaju dodatne mirovinske beneficije, osim što im je ratni staž priznat u dvostrukom trajanju. Od ovih podataka možda je zanimljivi način na koji je došlo do ostvarenja ovih mirovina, o čemu možete pročitati nakon ovih statističkih pokazatelja.

Mirovine Hrvatske domovinske vojske (5.122 mirovina)

Prosječni staž: 33 godine i 2 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 172 (3,4%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 4.284 (83,6%)
Prosječna mirovina: 2.425,53 kune

foto: MojeVrijeme.hr

Broj korisnika po svotama (100%)

do 1.000 kuna – 488 mirovina (9,5%)
1.000,01 – 2.000,00 kuna – 1.501 mirovina (29,3%)
2.000,01 – 3.000,00 kuna – 1.835 mirovina (35,8%)
3.000,01 – 4.000,00 kuna – 851 mirovina (16,6%)
4.000,01 – 5.000,00 kuna – 301 mirovina (5,9%)
5.000,01 – 6.000,00 kuna – 116 mirovina (2,3%)
6.000,01 – 7.000,00 kuna – 22 mirovine (0,4%)
7.000,01 – 8.000,00 kuna – 8 mirovina (0,2%)
više od 8.000 kuna – nema (0%)

Kada je uvedena mirovina za ustaše i domobrane?

Zastupnički dom Sabora 1993. godine donio je izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju prema kojem se staž računa u dvostrukom trajanju vremena koje je osiguranik proveo u sastavu Hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945, odnosno, u zarobljeništvu kao pripadnik hrvatske domovinske vojske u tom razdoblju, kao i vrijeme provedeno u zarobljeništvu u razdoblju od 16. svibnja 1945. do otpuštanja iz zarobljeništva.

Time je ovoj kategoriji osiguranika praktički omogućeno da imaju više ratnog staža od recimo partizana kojima se staž priznaje od početka do kraja rata, također u dvostrukom trajanju. Zakon je donesen jednoglasno i bez saborske rasprave.

Zašto „Hrvatska domovinska vojska“?

Riječ je o povijesnom falsifikatu, jer Hrvatska domovinska vojska nije nikada postojala. Oružane snage Nezavisne države hrvatske sastojale su se iz domobranstva, ustaške vojnice i oružništva te drugih manjih segmenata poluvojne organizacije. Jasno je kakvu bi reakciju međunarodne zajednice izazvala vijest da Hrvatska uvodi posebne mirovine za poraženu kvislinšku vojsku (ustaše), koja je ujedno imala i stranački karakter pa se pribjeglo ovom nazivu koji obuhvaća sve i prikriva sve.

Neki tvrde da ustaše ne ulaze u ovu kategoriju?

Među njima je i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je 1993. godine prilikom donošenja zakona bio predsjednik Sabora. “Obrazloženje za taj zakon bilo je da mirovine trebaju dobiti preživjeli domobrani jer oni su bili mobilizirani u NDH-azijsku vojsku i na njih se to odnosilo, na one koji su mobilizirani, a ustaše su bili stranačka vojska i na njih se to ne odnosi”, rekao je je Mesić u svibnju 2015. za Novu TV.

Pa ipak, u službenom obrascu za “vađenje” podataka iz Hrvatskog državnog arhiva treba upisati je li u 2. svjetskom ratu bio pripadnik Poglavnikovog tjelesnog zdruga (PTS), domobrana, ustaša ili oružnika te navesti razdoblje koje je u tim formacijama proveo, postrojbu, čin te odlikovanje ako ga je primio.

Koja je procedura za priznavanje staža u ustašama i domobranima?

Nakon donošenja zakona trebalo je temeljem gore spomenutog zahtjeva pretražiti Hrvatski državni arhiv u potrazi za dokumentima koji bi dokazali pripadnost spomenutim vojskama. Kada bi građanin dobio potvrdu od Arhiva, ili ako bi posjedovao neki drugi sličan dokument, s njom bi trebao pokucati na vrata jedne od dvije udruge koje su mu potom izdale uvjerenje o pripadnosti vojskama NDH. Riječ je o civilnom udrugama Društvo ratnih veterana Hrvatski domobran i Društvo bivših vojnika regularne hrvatske vojske. S dobivenim uvjerenjem, građanin bi odlazio u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koje bi provelo dokazni postupak i izdalo rješenje o mirovini.

Što je bilo s onima koji nisu mogli dobiti potvrdu iz Arhiva?

Ako građanin nije imao nikakav pismeni dokument koji bi svjedočio o njegovu ratnom putu u ustašama ili domobranima, trebao bi spomenutim udrugama predočiti fotografiju iz tog vremena i potvrditi da se u uniformi nalazi upravo on, doduše pedesetak godina mlađi. Ili bi morao donijeti potvrdu nadležnog Ureda za obranu RH te ovjerene izjave dvaju svjedoka.

Ovo potonje podsjeća na priče koje su se u Jugoslaviji u pola glasa pričale o načinu na koji je isposlovan dio partizanskih mirovina. Ali i na način na koji su nakon Domovinskog rata neki zabilježili i svoj ratni put. 

Priznaje li još koja država vrijeme provedeno u poraženoj vojsci? 

Priznavanje staža u poraženim vojskama treba gledati kroz činjenicu da regrutiranja često nisu bila na dobrovoljnoj bazi, pogotovo kada je riječ o službenim vojskama poraženih država. Njemačka priznaje vrijeme provedeno u Wehrmachtu te isplaćuje socijalnu naknadu za eventualno ranjavanje i sudjelovanje. Ugledni BBC je tako 2016. godine zabilježio zabrinutost belgijskog ministra mirovinskog sustava Daniela Bacquelainea nad informacijom da oko 25.000 njegovih sunarodnjaka još uvijek iz Njemačke prima mirovinu za sudjelovanje u Drugom svjetskom ratu na strani okupatora.

Četiri godine ranije Njemačka je objavila da ne može potvrditi je li riječ o točno 25.000 primatelja mirovine te da bi za točan broj svaki potencijalni slučaj trebalo zasebno provjeriti. 

.

Nema predaje

Broj povlaštenih mirovina i dalje raste, no najviše u jednom od skromnijih razreda

Nastavljamo s tromjesečnim analizama mirovina po posebnim propisima čiji broj i dalje raste unatoč tomu što su predmet žestoke javne rasprave. Analizu temeljimo na najnovijem izvješću koje je objavio HZMO.

Objavljeno

|

Hrvatska je 30. rujna 2019. godine isplaćivala 177.498 mirovina po posebnim propisima koje kolokvijalno zovemo “povlaštenim mirovinama”. U odnosu na kvartal ranije, kada je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje knjižio 176.961 mirovinu po posebnim propisima, porast je to od 537 mirovina. To je značajno usporavanje, s obzirom da je kvartal ranije zabilježen rast od 1.798 mirovina.

Podsjetimo, određene skupine osiguranika ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju posebnih zakona, koji propisuju blaže uvjete za stjecanje prava i/ili povoljniji način određivanja mirovina od uvjeta propisanih općim propisom. Riječ je o 17 kategorija mirovina, od kojih redovito pratimo njih šest.


Domobrani i ustaše: 4.314 mirovina (-182)

Iako se se u javnoj raspravi često problematiziraju mirovine čiji se dio isplaćuje temeljem sudjelovanja na pobjedničkoj strani u Drugom svjetskom ratu, malo tko spominje mirovine takozvane Hrvatske domovinske vojske (Domobranstvo, Ustaška vojnica i Oružnica NDH). U tri mjeseca broj tih mirovina pao je za 182 što znači da je taj segment smanjen za 4%. Kvartal ranije zabilježen je pad od 4.7%. Prosječna vrijednost ovih mirovina porasla je za 53 kune.

Prosječni staž: 33 godine i 6 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 127 (3%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 3.706 (86)
Prosječna mirovina: 2.488 kuna

Borci NOR-a: 10.169 mirovina (-340)

Broj partizanskih mirovina pao je za 340 u odnosu na drugi kvartal 2019. Partizanskih mirovina manje je za 3,2%, dok je kvartal ranije pad bio strmiji i iznosio 3,8%. Riječ je o mirovinama koje većinom primaju udovice umrlih partizana i koja je od lipnja do rujna porasla za 82 kune.

Prosječni staž: 29 godina, 3 mjeseca i 21 dan
Broj korisnika invalidske mirovine: 361 (4%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 8.217 (81%)
Prosječna mirovina: 2.923 kune. 

Bivši politički zatvorenici: 2.870 mirovina (-41)

Očekivano, pada i broj bivših političkih umirovljenika. Mirovinsko osiguranje je prestalo isplaćivati 41 mirovinu političkim zatvorenicima. To je usporavanje pada s 1,5% na 1,4%. Prosječna vrijednost ovih mirovina porasla je za 82 kune.

Prosječni staž: 33 godine, 2 mjeseca i 13 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 281 (10%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 1.617 (58%)
Prosječna mirovina: 3.967 kuna.

Saborski zastupnici, ministri i ustavni suci: 676 mirovine (+4)

Broj mirovina saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i članova vlade u tri mjeseca porastao je za 4, što predstavlja kontinuiranu i stabilnu stopu rasta. Ujedno je u promatranom periodu vrijednost ovih mirovina u prosjeku porasla za čak 176 kuna.

Prosječni staž: 33 godina, 1 mjesec i 18 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 5 (1%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 124 (18%)
Prosječna mirovina: 10.043 kuna.

Branitelji: 112.436 mirovina (+1.020)

Broj braniteljskih mirovina porastao je za 1.020.  Taj je rast od 1% za razliku od 2% u kvartalu ranije. Ove mirovine isplaćuju se u dvije skupine; prve su ostvarene prema ZOHBDR, dok su druge, znatno skromnije, priznate prema općim propisima i određene prema ZOHBDR-u. Zamjetan rast dogodio se u potonjoj skromnijoj podkategoriji braniteljskih mirovina, dok je u prvoj izdašnijoj kategoriji broj mirovina simbolično pao.

1. Mirovine ostvarene prema ZOHBDR – 71.220 mirovine (-13)
U trećem kvartalu 2019. ove su mirovine prosječno porasle za 125 kuna.
Prosječni staž: 18 godina, 7 mjeseci i 29 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 54.489 (77%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 14.449 (20%)
Prosječna mirovina: 5.927 kune

2. Mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema  ZOHBDR iz 2017. godine – 41.216 mirovine (+1.033)
U drugom kvartalu 2019. godine ove su mirovine prosječno porasle za 73 kune.
Prosječni staž: 28 godina, 3 mjeseca i 16 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 13.648 (33%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 7.347 (18%)
Prosječna mirovina: 2.740 kuna

HVO: 6.731 mirovine (+8)

Broj mirovina koje se isplaćuju pripadnicima HVO-a porastao je za 8. Podsjetimo, u drugom kvartalu zabilježen je pad od 32 mirovine. Od lipnja do kraja rujna prosječna vrijednost ovih mirovina porasla je za 84 kune.

Prosječni staž: 7 godina, 2 mjeseca i 7 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 5.968 (89%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 763 (11%)
Prosječna mirovina: 3.188 kuna.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP