Fabijan Šovagović u filmu Crne Ptice (Eduard Galić, 1967.)

Poraženi

Do ustaške i domobranske mirovine moglo se doći s dva svjedoka. Kolike su?

Autor: • 16. 12. 2018. • Nema predaje, Vijesti479 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Nakon što smo analizirali mirovine branitelja i partizana po svotama, iz najnovijeg statističkog biltena Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje izdvojili smo i podatke poraženih vojski kvislinške Nezavisne države Hrvatske.

Iako se ove mirovine rijetko spominju u javnosti, pogotovo od onih koji inače glasno u pitanje dovode životni vijek partizana i njihovih udovica, sa zadnjim danom listopada 2018. godine bilo ih je 5.122. (2004. godine isplaćivalo se 29.283 takvih mirovina.) Kao i kod partizanskih mirovina, većina ih je unutar skromnog iznosa do 3 tisuće kuna te je mahom (82,6%) riječ o obiteljskim mirovinama ustaških i domobranskih udovica iza kojih stoji relativno dug staž od 33 godine



Kao i kod partizana, ustaše i domobrani ne uživaju dodatne mirovinske beneficije, osim što im je ratni staž priznat u dvostrukom trajanju. Od ovih podataka možda je zanimljivi način na koji je došlo do ostvarenja ovih mirovina, o čemu možete pročitati nakon ovih statističkih pokazatelja.

Mirovine Hrvatske domovinske vojske (5.122 mirovina)

Prosječni staž: 33 godine i 2 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 172 (3,4%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 4.284 (83,6%)
Prosječna mirovina: 2.425,53 kune

foto: MojeVrijeme.hr

Broj korisnika po svotama (100%)

do 1.000 kuna – 488 mirovina (9,5%)
1.000,01 – 2.000,00 kuna – 1.501 mirovina (29,3%)
2.000,01 – 3.000,00 kuna – 1.835 mirovina (35,8%)
3.000,01 – 4.000,00 kuna – 851 mirovina (16,6%)
4.000,01 – 5.000,00 kuna – 301 mirovina (5,9%)
5.000,01 – 6.000,00 kuna – 116 mirovina (2,3%)
6.000,01 – 7.000,00 kuna – 22 mirovine (0,4%)
7.000,01 – 8.000,00 kuna – 8 mirovina (0,2%)
više od 8.000 kuna – nema (0%)

Kada je uvedena mirovina za ustaše i domobrane?

Zastupnički dom Sabora 1993. godine donio je izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju prema kojem se staž računa u dvostrukom trajanju vremena koje je osiguranik proveo u sastavu Hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945, odnosno, u zarobljeništvu kao pripadnik hrvatske domovinske vojske u tom razdoblju, kao i vrijeme provedeno u zarobljeništvu u razdoblju od 16. svibnja 1945. do otpuštanja iz zarobljeništva.

Time je ovoj kategoriji osiguranika praktički omogućeno da imaju više ratnog staža od recimo partizana kojima se staž priznaje od početka do kraja rata, također u dvostrukom trajanju. Zakon je donesen jednoglasno i bez saborske rasprave.

Zašto „Hrvatska domovinska vojska“?

Riječ je o povijesnom falsifikatu, jer Hrvatska domovinska vojska nije nikada postojala. Oružane snage Nezavisne države hrvatske sastojale su se iz domobranstva, ustaške vojnice i oružništva te drugih manjih segmenata poluvojne organizacije. Jasno je kakvu bi reakciju međunarodne zajednice izazvala vijest da Hrvatska uvodi posebne mirovine za poraženu kvislinšku vojsku (ustaše), koja je ujedno imala i stranački karakter pa se pribjeglo ovom nazivu koji obuhvaća sve i prikriva sve.

Neki tvrde da ustaše ne ulaze u ovu kategoriju?

Među njima je i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je 1993. godine prilikom donošenja zakona bio predsjednik Sabora. “Obrazloženje za taj zakon bilo je da mirovine trebaju dobiti preživjeli domobrani jer oni su bili mobilizirani u NDH-azijsku vojsku i na njih se to odnosilo, na one koji su mobilizirani, a ustaše su bili stranačka vojska i na njih se to ne odnosi”, rekao je je Mesić u svibnju 2015. za Novu TV.

Pa ipak, u službenom obrascu za “vađenje” podataka iz Hrvatskog državnog arhiva treba upisati je li u 2. svjetskom ratu bio pripadnik Poglavnikovog tjelesnog zdruga (PTS), domobrana, ustaša ili oružnika te navesti razdoblje koje je u tim formacijama proveo, postrojbu, čin te odlikovanje ako ga je primio.

Koja je procedura za priznavanje staža u ustašama i domobranima?

Nakon donošenja zakona trebalo je temeljem gore spomenutog zahtjeva pretražiti Hrvatski državni arhiv u potrazi za dokumentima koji bi dokazali pripadnost spomenutim vojskama. Kada bi građanin dobio potvrdu od Arhiva, ili ako bi posjedovao neki drugi sličan dokument, s njom bi trebao pokucati na vrata jedne od dvije udruge koje su mu potom izdale uvjerenje o pripadnosti vojskama NDH. Riječ je o civilnom udrugama Društvo ratnih veterana Hrvatski domobran i Društvo bivših vojnika regularne hrvatske vojske. S dobivenim uvjerenjem, građanin bi odlazio u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koje bi provelo dokazni postupak i izdalo rješenje o mirovini.

Što je bilo s onima koji nisu mogli dobiti potvrdu iz Arhiva?

Ako građanin nije imao nikakav pismeni dokument koji bi svjedočio o njegovu ratnom putu u ustašama ili domobranima, trebao bi spomenutim udrugama predočiti fotografiju iz tog vremena i potvrditi da se u uniformi nalazi upravo on, doduše pedesetak godina mlađi. Ili bi morao donijeti potvrdu nadležnog Ureda za obranu RH te ovjerene izjave dvaju svjedoka.

Ovo potonje podsjeća na priče koje su se u Jugoslaviji u pola glasa pričale o načinu na koji je isposlovan dio partizanskih mirovina. Ali i na način na koji su nakon Domovinskog rata neki zabilježili i svoj ratni put. 

Priznaje li još koja država vrijeme provedeno u poraženoj vojsci? 

Priznavanje staža u poraženim vojskama treba gledati kroz činjenicu da regrutiranja često nisu bila na dobrovoljnoj bazi, pogotovo kada je riječ o službenim vojskama poraženih država. Njemačka priznaje vrijeme provedeno u Wehrmachtu te isplaćuje socijalnu naknadu za eventualno ranjavanje i sudjelovanje. Ugledni BBC je tako 2016. godine zabilježio zabrinutost belgijskog ministra mirovinskog sustava Daniela Bacquelainea nad informacijom da oko 25.000 njegovih sunarodnjaka još uvijek iz Njemačke prima mirovinu za sudjelovanje u Drugom svjetskom ratu na strani okupatora.

Četiri godine ranije Njemačka je objavila da ne može potvrditi je li riječ o točno 25.000 primatelja mirovine te da bi za točan broj svaki potencijalni slučaj trebalo zasebno provjeriti. 

Ključne riječi Sve o temi: , , ,


Imate komentar?

Dobronamjerni, argumentirani i pristojni komentari nas vesele. Ostale brišemo. To je naš doprinos higijeni javnog prostora i kulturi komuniciranja.

Povezane teme

Comments are closed.