Prati nas

Vijesti

Samo aktivno

Petrović: Nema opasnosti, umirovljenici neće masovno zauzeti tržište rada

Umirovljenici bi trebali imati dovoljno visoke mirovine da od njih mogu dostojanstveno živjeti, a ne kopati po kontejnerima. Kao u većini europskih zemalja, pravo na rad trebalo bi biti shvaćeno kao pravo na legalan rad radi aktivnog starenja.

Objavljeno

|

Jasna A. Petrović (foto: Sandro Bura)

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović, za tjednik Novosti komentirala je proširenje prava umirovljenika koje je donijela mirovinska reforma.

Rad umirovljenika od četiri sata legaliziran je 2014. godine, ali samo onima koji su otišli u punu starosnu mirovinu ili su korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Kako komentirate što je s 1. siječnjem 2019. to pravo prošireno i na prijevremene umirovljenike?



Zakonodavac je sada ispravio pogreške prethodnika i omogućio pravo na rad umirovljenicima, ali uz vrlo bitnu zamjerku: opet se pogodovalo umirovljenima prema posebnim propisima – vojnim i policijskim službenicima te službenim osobama, kojima je omogućeno da se zaposle i u punom radnom vremenu uz zadržavanje pola mirovine. Od Ministarstva za rad i mirovinski sustav tražili smo da se u okviru najnovije reforme propiše linearno pravo izbora između punog i polovičnog radnog vremena i proporcionalne plaće, no nisu to prihvatili.

Novi izračun mirovine mogu tražiti umirovljenici koji su godinama radili preko ugovora o djelu ili honorarno?

Umirovljenik koji će od 1. siječnja 2019. raditi dvije godine pola radnog vremena stekao bi dodatnu godinu radnog staža, ali samo ako će primati plaću u visini prosječne. To pravo već imaju umirovljenici koji su od 1. siječnja 2017. godine za svoj rad posredstvom ugovora o djelu ili autorskih honorara stekli dovoljan broj sati utvrđen temeljem uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje. Nažalost, Hrvatski zavod za zapošljavanje nije još uvijek uključen u realizaciju novih prava na rad umirovljenika te ih ne percipira kao svoje korisnike.

Jasna Petrović (foto: Sandro Bura)

Koliko je dobro da su na ovaj način umirovljenicima proširena prava?

U većini europskih zemalja to je pravo neograničeno, osim tamo gdje je uvjetovano prihodovnim limitima. Kod nas nema opasnosti od masovnog slijevanja umirovljenika na tržište rada, pa su zato neshvatljive reakcije glavnih sindikalnih središnjica koje su se glasno usprotivile proširenju prava na rad umirovljenika, smatrajući da će djedovi i bake postati nelojalna konkurencija djeci i unucima. U Europi radi više od šest milijuna umirovljenika i njihov doprinos ekonomijama država u kojima rade je značajan.

Umirovljenici bi trebali imati dovoljno visoke mirovine da od njih mogu dostojanstveno živjeti, a ne kopati po kontejnerima. Kao u većini europskih zemalja, pravo na rad trebalo bi biti shvaćeno kao pravo na legalan rad radi aktivnog starenja. Nažalost, u Hrvatskoj je to pravo od bitnog egzistencijalnog značenja, jer je 98 posto svih mirovina niže od prosječne plaće. Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosi samo 38 posto, zbog čega je svaki treći umirovljenik u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. (Mirna Jasić Gašić, Novosti)

.

Vijesti

Kaptol ne da sindikatima skupljati potpise ispred crkava

Zagrebačka nadbiskupija odbila je molbu sindikata koju su tražili dopuštenje za sakupljanje potpisa za referendum “67 je previše” ispred crkava. Objašnjavaju da oni uvijek rado podržavaju razne inicijative, ali da se sindikati mogu snaći i bez njihove pomoći.

Objavljeno

|

Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, odnosno organizatori referendumske inicijative “67 je previše”, uputili su molbu Zagrebačkoj nadbiskupiji da im odobri sakupljanje potpisa za referendum ispred crkava no Nadbiskupija ih je – odbila, piše Jutarnji.hr.

U priopćenju Nadbiskupskog stola navodi se kako “u procesima društvenoga zalaganja u kojima se nešto nastoji postići putem referenduma Crkva podupire razne inicijative, a svoje prostore ispred crkvenih zgrada (liturgijskih prostora, župnih domova i pastoralnih centara) daje na raspolaganje građanskim inicijativama koje nemaju drugih mogućnosti za ostvarivanje zauzetosti za vrjednote koje zagovara i Crkva”, no kako su za razliku od toga, “sindikati u uređenome odnosu u okviru političkoga života u Republici Hrvatskoj i imaju mogućnosti na redovit način i uz stanovitu financijsku potporu, ostvarivati svoje inicijative.”



“Slijedom navedenoga, ne zauzimajući ničiju stranu u ovome pitanju, a u skladu sa zajedničkim stavom biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, ovime dajemo na znanje da nismo u mogućnosti dati dopuštenje za prikupljanje potpisa ispred crkava i crkvenih prostora za referendum radi izmjena nekih odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, za koji se zalaže Inicijativa sindikata 67 je previše.”

Istovremeno dodaju da je “tema mirovinskoga sustava nedvojbeno iznimno važna za hrvatsko društvo, kako zbog brige za sadašnje i buduće umirovljenike, tako i za svekoliki odnos prema dostojanstvu čovjeka i prema radu” te kako se iz “brojnih crkvenih dokumenata teološko-antropološke naravi kao i iz socijalnoga nauka Crkve, a ništa manje iz trajne zauzetosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj” vidi da je Crkvi stalo do tih tema.

Na kraju kažu i kako se “o tome priželjkuje bolja osjetljivost i šira rasprava koja ne bi smjela podleći parcijalnim interesima bilo koje strane u političkim odnosima”, piše Jutarnji.hr.

Nastavi čitati