Prati nas

Vijesti

Samo aktivno

Petrović: Nema opasnosti, umirovljenici neće masovno zauzeti tržište rada

Umirovljenici bi trebali imati dovoljno visoke mirovine da od njih mogu dostojanstveno živjeti, a ne kopati po kontejnerima. Kao u većini europskih zemalja, pravo na rad trebalo bi biti shvaćeno kao pravo na legalan rad radi aktivnog starenja.

Objavljeno

|

Jasna A. Petrović (foto: Sandro Bura)

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović, za tjednik Novosti komentirala je proširenje prava umirovljenika koje je donijela mirovinska reforma.

Rad umirovljenika od četiri sata legaliziran je 2014. godine, ali samo onima koji su otišli u punu starosnu mirovinu ili su korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Kako komentirate što je s 1. siječnjem 2019. to pravo prošireno i na prijevremene umirovljenike?


Zakonodavac je sada ispravio pogreške prethodnika i omogućio pravo na rad umirovljenicima, ali uz vrlo bitnu zamjerku: opet se pogodovalo umirovljenima prema posebnim propisima – vojnim i policijskim službenicima te službenim osobama, kojima je omogućeno da se zaposle i u punom radnom vremenu uz zadržavanje pola mirovine. Od Ministarstva za rad i mirovinski sustav tražili smo da se u okviru najnovije reforme propiše linearno pravo izbora između punog i polovičnog radnog vremena i proporcionalne plaće, no nisu to prihvatili.

Novi izračun mirovine mogu tražiti umirovljenici koji su godinama radili preko ugovora o djelu ili honorarno?

Umirovljenik koji će od 1. siječnja 2019. raditi dvije godine pola radnog vremena stekao bi dodatnu godinu radnog staža, ali samo ako će primati plaću u visini prosječne. To pravo već imaju umirovljenici koji su od 1. siječnja 2017. godine za svoj rad posredstvom ugovora o djelu ili autorskih honorara stekli dovoljan broj sati utvrđen temeljem uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje. Nažalost, Hrvatski zavod za zapošljavanje nije još uvijek uključen u realizaciju novih prava na rad umirovljenika te ih ne percipira kao svoje korisnike.

Jasna Petrović (foto: Sandro Bura)

Koliko je dobro da su na ovaj način umirovljenicima proširena prava?

U većini europskih zemalja to je pravo neograničeno, osim tamo gdje je uvjetovano prihodovnim limitima. Kod nas nema opasnosti od masovnog slijevanja umirovljenika na tržište rada, pa su zato neshvatljive reakcije glavnih sindikalnih središnjica koje su se glasno usprotivile proširenju prava na rad umirovljenika, smatrajući da će djedovi i bake postati nelojalna konkurencija djeci i unucima. U Europi radi više od šest milijuna umirovljenika i njihov doprinos ekonomijama država u kojima rade je značajan.

Umirovljenici bi trebali imati dovoljno visoke mirovine da od njih mogu dostojanstveno živjeti, a ne kopati po kontejnerima. Kao u većini europskih zemalja, pravo na rad trebalo bi biti shvaćeno kao pravo na legalan rad radi aktivnog starenja. Nažalost, u Hrvatskoj je to pravo od bitnog egzistencijalnog značenja, jer je 98 posto svih mirovina niže od prosječne plaće. Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosi samo 38 posto, zbog čega je svaki treći umirovljenik u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. (Mirna Jasić Gašić, Novosti)

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanjena s 0,3% na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno je za 3 godine

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP