Hrvatska predsjednica dobila je američku nagradu za životno djelo

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ovogodišnja je dobitnica nagrade za životno djelo Društva Fulbright. Naime, predsjednica je bivša Fulbrigtova stipendistica i kao takva će dobiti nagradu zbog izuzetnih doprinosa kao čelnice, diplomatkinje i javne službenice.

Predsjednica utjelovljuje najbolje osobine čelnika u vremenima nesmanjenih globalnih kriza i izazova i tako će se pridružiti uglednom društvu drugih dobitnika, kao što su John Hope Franklin, Renee Fleming, Philip Glass, David Bradley, Rita Hauser, Thomas Pickering, Ruth Simmons, John Lithgow i Rita Dove, objavili su iz Fulbrighta.

“Voljela bih da je to možda malo kasnije objavljeno kada je već nagrada primljena. Iznimno sam počašćena. Radim na promicanju Fulbrightova programa i svega onoga što on podrazumijeva. Ono što je dobro oko tog programa jest jednom kad ste sudjelovali u njemu imate obvezu vratiti se u svoju matičnu državu. Dakle, svi koji odlaze u SAD ili negdje drugdje temeljem Fulbrightove stipendije moraju se vratiti u Hrvatsku i prenijeti to svoje stečeno znanje. Mislim da je to jedan od elemenata na koji u budućnosti moramo gledati kao na iskorak koji će nas izvući iz tog nekakvog kruga u kojem se neprestano vrtimo u nedostatku novih ideja. Zato želim stvoriti uvjete da se svi naši mladi i svi ostali vrate u Hrvatsku”, komentirala je za HTV ovo veliko postignuće Grabar-Kitarović.

Ciljevi programa koji je 1946. godine osnovao  američki senator James William Fulbright su, među ostalim, stipendistima omogućiti da na međunarodnoj razmjeni steknu nova iskustva i saznanja te provode istraživanja vezana uz područja kojima se bave. Društvo Fulbright osnovano je 1977. godine i okuplja bivše stipendiste Zaklade Fulbright.

Sudbinski vezana za Sjedinjene Države

Podsjetimo, predsjednica je u trećem razredu gimnazije saznala za mogućnost školske razmjene sa Sjedinjenim Državama. Stoga se počela pripremati kako bi, u slučaju razmjene, četvrti razred srednje škole završila tamo – izvadila si je vizu, kupila zrakoplovnu kartu i riješila ostale formalnosti. Kao sedamnaestogodišnjakinja otputovala je u gradić Los Alamos, gdje je u mjesnoj srednjoj školi završila četvrti razred.

Nakon što je maturirala u Sjedinjenim Državama, vratila se u tadašnju Jugoslaviju pa je u Zagrebu upisala engleski i španjolski jezik na Filozofskom fakultetu. Diplomirala je 1993. godine. Potom je 2000. godine stekla titulu magistra znanosti po završetku dvogodišnjeg poslijediplomskog studija iz međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

No Sjedinjenene Države nije zaboravila. Od 2002. do 2003. godine bila je Fulbrightova stipendistica na uglednoj Školi za međunarodne odnose Elliot koja djeluje pri Sveučilištu George Washington u Washingtonu. Upravo se u taj grad, američku prijestolnicu, vratila 2008. godine kao hrvatska veleposlanica.

Čak je i predsjedničina kći Katarina prije nekoliko dana otputovala u Sjedinjene Države. Naime, u svibnju je primljena na čak četiri američka sveučilišta koja su joj ponudila stipendiju, a odabrala je Harvard.

Među Fulbrightovim stipendistima iz Hrvatske su i Slavenka Drakulić, Tvrtko Jakovina, Ivan Grdešić, Daria Marjanović, Tena Perišin, Lamija Alečković, Milorad Pupovac, Josip Kregar i brojni drugi.

Hrvatskoj će predsjednici nagrada biti dodijeljena 26. listopada u gradu Arlingtonu, u američkoj saveznoj državi Virginiji.