Prati nas

Vijesti

Izuzetna javna službenica

Hrvatska predsjednica dobila je američku nagradu za životno djelo

Kolinda Grabar-Kitarović bila je od 2002. do 2003. godine Fulbrightova stipendistica na Školi za međunarodne odnose Elliot u Sjedinjenim Državama.

Objavljeno

|

foto: Veleposlanstvo Sjedinjenih Država/Twitter

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ovogodišnja je dobitnica nagrade za životno djelo Društva Fulbright. Naime, predsjednica je bivša Fulbrigtova stipendistica i kao takva će dobiti nagradu zbog izuzetnih doprinosa kao čelnice, diplomatkinje i javne službenice.

Predsjednica utjelovljuje najbolje osobine čelnika u vremenima nesmanjenih globalnih kriza i izazova i tako će se pridružiti uglednom društvu drugih dobitnika, kao što su John Hope Franklin, Renee Fleming, Philip Glass, David Bradley, Rita Hauser, Thomas Pickering, Ruth Simmons, John Lithgow i Rita Dove, objavili su iz Fulbrighta.


“Voljela bih da je to možda malo kasnije objavljeno kada je već nagrada primljena. Iznimno sam počašćena. Radim na promicanju Fulbrightova programa i svega onoga što on podrazumijeva. Ono što je dobro oko tog programa jest jednom kad ste sudjelovali u njemu imate obvezu vratiti se u svoju matičnu državu. Dakle, svi koji odlaze u SAD ili negdje drugdje temeljem Fulbrightove stipendije moraju se vratiti u Hrvatsku i prenijeti to svoje stečeno znanje. Mislim da je to jedan od elemenata na koji u budućnosti moramo gledati kao na iskorak koji će nas izvući iz tog nekakvog kruga u kojem se neprestano vrtimo u nedostatku novih ideja. Zato želim stvoriti uvjete da se svi naši mladi i svi ostali vrate u Hrvatsku”, komentirala je za HTV ovo veliko postignuće Grabar-Kitarović.

Ciljevi programa koji je 1946. godine osnovao  američki senator James William Fulbright su, među ostalim, stipendistima omogućiti da na međunarodnoj razmjeni steknu nova iskustva i saznanja te provode istraživanja vezana uz područja kojima se bave. Društvo Fulbright osnovano je 1977. godine i okuplja bivše stipendiste Zaklade Fulbright.

Sudbinski vezana za Sjedinjene Države

Podsjetimo, predsjednica je u trećem razredu gimnazije saznala za mogućnost školske razmjene sa Sjedinjenim Državama. Stoga se počela pripremati kako bi, u slučaju razmjene, četvrti razred srednje škole završila tamo – izvadila si je vizu, kupila zrakoplovnu kartu i riješila ostale formalnosti. Kao sedamnaestogodišnjakinja otputovala je u gradić Los Alamos, gdje je u mjesnoj srednjoj školi završila četvrti razred.

Nakon što je maturirala u Sjedinjenim Državama, vratila se u tadašnju Jugoslaviju pa je u Zagrebu upisala engleski i španjolski jezik na Filozofskom fakultetu. Diplomirala je 1993. godine. Potom je 2000. godine stekla titulu magistra znanosti po završetku dvogodišnjeg poslijediplomskog studija iz međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

No Sjedinjenene Države nije zaboravila. Od 2002. do 2003. godine bila je Fulbrightova stipendistica na uglednoj Školi za međunarodne odnose Elliot koja djeluje pri Sveučilištu George Washington u Washingtonu. Upravo se u taj grad, američku prijestolnicu, vratila 2008. godine kao hrvatska veleposlanica.

Čak je i predsjedničina kći Katarina prije nekoliko dana otputovala u Sjedinjene Države. Naime, u svibnju je primljena na čak četiri američka sveučilišta koja su joj ponudila stipendiju, a odabrala je Harvard.

Među Fulbrightovim stipendistima iz Hrvatske su i Slavenka Drakulić, Tvrtko Jakovina, Ivan Grdešić, Daria Marjanović, Tena Perišin, Lamija Alečković, Milorad Pupovac, Josip Kregar i brojni drugi.

Hrvatskoj će predsjednici nagrada biti dodijeljena 26. listopada u gradu Arlingtonu, u američkoj saveznoj državi Virginiji.

.

Vijesti

Njemačka uvodi osnovnu mirovinu, u staž se ubrajaju odgoj djece, njegovanje starih i bolesnih

Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura.

Objavljeno

|

Autor

Nakon višemjesečnih prijepora vladajuća koalicija u Njemačkoj je postigla sporazum o osnovnoj mirovini. Dogovor predviđa isplatu dodatka na nisku mirovinu. Provjeravat će se samo umirovljenički prihodi, ali ne imovina, javlja Deutsche Welle.

“Rasjekli smo veliki čvor”, izjavila je predsjednica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer u Berlinu. Ona je postizanje dogovora objavila skupa s obnašateljicom dužnosti predsjednice SPD-a Malu Dreyer i šefom CSU-a Markusom Söderom.


Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura. Procjenjuje se da će dodatak na mirovinu dobivati između milijun i dvjesto tisuća i milijun i petsto tisuća umirovljenika te da će to državni proračun stajati između milijardu i milijardu i pol eura. Dodatak na mirovinu bi trebao biti isplaćivan od 2021. godine.

I dosad je u Njemačkoj postojao novčani dodatak za one s malim mirovinama. Ali, to je bila socijalna pomoć i isplaćivala ga je socijalna služba. Prema navodima Saveznog statističkog ureda prošle godine je takav dodatak dobivalo 1,1 milijun ljudi. Prosječna visina dodatka bila je 796 eura.

A što je osnovna mirovina?

Da ljudi nakon teškog rada cijelog života i redovitih uplata u mirovinski fond ne bi na kraju postajali socijalni slučajevi, vladajuća koalicija je dogovorila uvođenje osnovne mirovine. Tko je godinama radio, odgajao djecu ili njegovao stare ili bolesne u svojoj obitelji, dobivat će mirovinu koja će biti znatno viša nego što je egzistencijalni minimum, koji je dosad osiguravala socijalna služba.

Uvjet je, dakle, da čovjek ima najmanje 35 godina mirovinskog staža u što se ubrajaju uplate u mirovinsko osiguranje za vrijeme rada, odgoj djece ili njegovanje starih ili bolesnih osoba u vlastitoj obitelji, objašnjava Deutsche Welle.

Procjene potencijalnih korisnika se kreću od 320.000 (Institut za empirijska socijalna i gospodarska istraživanja) do gotovo tri milijuna (Studija Zaklade Bertelsmann i Instituta njemačkoga gospodarstva).

Provjera potreba

U Koalicijskom ugovoru CDU-a, CSU-a i SPD-a bilo je prvotno predviđeno da se potreba isplate mirovinskog dodatka provjerava na isti način kao što se dosad provjeravala potreba za isplatu socijalne pomoći. Ali, SPD se tomu kasnije protivio pa se odustalo od provjere imovine umirovljenika i njihovih partnera.

Provjeravat će se, dakle, samo primanja umirovljenika. To znači uz mirovine (iz svih stupova) i prihodi od najma nekretnina, rendite od dionica i slično. Ali, imovina je isključena od provjere. To znači da je teoretski moguće da netko živi u vili (vlastitoj ili s partnerom u njegovoj) i da zbog male vlastite mirovine dobiva mirovinski dodatak od države.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP