Prati nas

Zdravlje

Pitanja i odgovori

Je li curenje nosa ono što razlikuje prehladu i koronavirus? Ne baš!

Neki izvori navode curenje nosa kao simptom zaraze koronavirusom, dok ga drugi niti ne spominju. Treći ga pak naglašavaju kao simptom koji razlikuje prehladu od koronavirusa. Komu vjerovati?

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Pete Linforth/Pixabay/Egor Mojca JJ/Pixabay

Dilema iz naslova ovih dana zbunjuje mnoge građane. U nekim jednostavnim tablicama na društvenim mrežama upravo se curenje nosa navodi kao razlikovni simptom. Tako bi oni kojima curi nos bili prehlađeni, dok oni kojima nos ne curi, ali imaju neke druge simptome, trebaju posumnjati na koronavirus. Što je je istina?

I Vlada RH na svojim stranicama navodi da koronavirus izaziva blage simptome slične gripi, poput povišene tjelesne temperature, kašlja, otežanog disanja, bolova u mišićima i umora. Ali ipak, navodi i da je curenje nosa jedan od rjeđih simptoma. No šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak za javnu televiziju kaže: “Kod koronavirusne infekcije najprije se javljaju respiratorni simptomi, curenje iz nosa, kašalj, kihanje itd. Obična prehlada je jako slična koronavirusu.” Upravo su na tu izjavu reagirali i naši čitatelji koji pitaju: “Što je, dovraga, s tim curenjem nosa?”


Stranice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) ukratko kažu: “Simptomi su vrućica, kašalj i otežano disanje.” Na temelju podataka o inkubaciji MERS virusa, SZO procjenjuje da se simptomi pojavljuju 2-14 dana nakon infekcije.

Ipak, u rubrici “Pitanja i odgovori”, SZO piše: “Najčešći simptomi COVID-19 su vrućica, umor i suhi kašalj. Neki pacijenti imaju bolove, začepljenje nosa, curenje nosa, bolno grlo i proljev. Ovi simptomi su obično blagi i počinju postepeni. Neki inficirani ne pokazuju simptome i ne osjećaju se loše.

Nadalje, Međunarodna misija SZO-a donijela je podatke iz Kine prema kojima je među gotovo 56 tisuća laboratorijski potvrđenih slučajeva, svaki peti (4,8%) imao začepljeni nos.

Pogledamo li stranice Američkog centra za prevenciju i kontrolu bolesti pronaći ćemo podatak da su simptomi COVID-19 infekcije kod djece i odraslih slične pa se navodi: “Djeca kod koje je potvrđen COVID-19 imaju blage simptome. Prijavljeni simptomi su nalik prehladi kao što su vrućica, curenje nosa i kašalj.”

I najveća svjetska tražilica, Google, u kriznim situacijama izravno nudi podatke o ugrozi. Tako, ako u tražilicu upišete COVID-19, Google će vam uz rezultate pretrage ponuditi i instant-sažetak napravljen prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. U njemu piše: “Simptomi koje zaraženi mogu iskusiti su curenje nosa, bolno grlo, kašalj, vrućica i (u težim slučajevima) teškoće s disanjem.”

Iz svega možemo zaključiti da curenje nosa nije primarni i najčešći simptom zaraze COVID-19. No ne može biti ni isključujući faktor, jer se pojavljuje u manjem broju slučajeva kod bolesnika zahvaćenih ovom pandemijom.

.

Zdravlje

Otkriveno je zašto je koronavirus puno opasniji za starije ljude

‘Starije osobe imaju više težih bolesti u usporedbi s mladima i otkrili smo da kod starijih ljudi citotoksični dio imunološke kontrole nije toliko učinkovit da reagira na virus.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

Iako se ljudi bilo koje dobi mogu zaraziti virusom SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19, stariji pacijenti su u većem riziku da razviju teži oblik bolesti ili čak umru. Novo istraživanje u kojem se uspoređuje imunološki odgovor među dobnim skupinama, moglo bi pomoći objasniti zašto je to tako, piše portal Zee News.

Istraživači su otkrili da stariji pacijenti s tom bolešću imaju nižu koncentraciju imunoloških stanica potrebnih za izbacivanje virusa iz tijela. Studija je objavljena ovog tjedna časopisu Američkog društva za mikrobiologiju mBio.


“Starije osobe imaju više težih bolesti u usporedbi s mladima i otkrili smo da kod starijih ljud citotoksični dio imunološke kontrole nije toliko učinkovit da reagira na virus”, rekao je voditelj istraživanja, virolog dr. Gennadiy Zelinskyy iz Sveučilišne bolnice Essen u Njemačkoj.

On i njegovi kolege analizirali su uzorke krvi 30 osoba s blagim slučajevima COVID-19 kako bi promatrali kako T-stanice, potrebne za prepoznavanje i uklanjanje zaraženih stanica, reagiraju tijekom infekcije virusom SARS-CoV-2.

Starost pacijenata kretala se od srednjih dvadesetih pa do kasnih devedesetih godina. Kod svih pacijenata znanstvenici su otkrili da su akutne infekcije SARS-CoV-2 dovele do manjeg broja T-stanica u krvi pacijenata u usporedbi sa zdravim osobama. Ovo smanjenje broja T stanica je jedno od mnogih neželjenih iznenađenja od COVID-19, rekao je Zelinskyy.

Većina virusa, jednom kad uđe u tijelo, pokreće ekspanziju T-stanica imunološkog sustava. Tu spadaju T-stanice “ubojice”, koje igraju ključnu ulogu u iskorjenjivanju stanica zaraženih virusom. One proizvode citotoksične molekule koje uništavaju zaražene stanice u tijelu. Ali ako nečiji imunološki sustav proizvodi manje tih T-stanica, rekao je Zelinskyy, borba protiv virusne infekcije bit će manje uspješna.

U skupini bolesnika s COVID-19 koju su proučavali Zelinskyy i njegovi kolege, istraživači su na sličan način utvrdili da se broj CD8+ T-stanica koje proizvode citotoksične molekule kao odgovor na virus, smanjuje s povećanjem dobi, a to smanjenje je u prosjeku bilo značajno veće kod bolesnika starijih od 80.

Štoviše, “ubojite” T-stanice kod pacijenata u dobi od 80 do 96 godina stvarale su citotoksične molekule nižom učestalošću od sličnih stanica kod mlađih pacijenata. Virus SARS-CoV-2 veže se na stanice u nosu ili ustima. Odatle se može proširiti na pluća i preći na druge organe, što izaziva infekciju opasnu po život.

“Citotoksične T-stanice zaista se bore za kontrolu tijekom ove akutne faze infekcije”, rekao je Zelinskyy. Ako imunološki sustav starijeg pacijenta proizvodi manje ubojitih T-stanica, a te su stanice neadekvatno naoružane, rekao je, možda su nedostatna obrana protiv virusa SARS-CoV-2.

Virusne čestice mogu se nastaviti širiti i, kao rezultat, infekcija se pogoršava. Novi podaci sugeriraju da citotoksične T-stanice igraju ključnu ulogu u kontroli ranih infekcija, ali Zelinskyy je upozorio da je prerano da bi se znalo može li se ta veza iskoristiti za dizajn učinkovite imunoterapije koja koristi ove stanice.

U prethodnim studijama o virusnim infekcijama kod miševa, njegova je skupina otkrila da je inhibitor kontrolne točke – imunoterapija koja aktivira T-stanice ubojice i učinkovito otpušta kočnice imunološkog sustava – poboljšava kontrolu virusa, ali potencijalno može kasnije oštetiti pluća i druge organe.

Daljnje su studije potrebne, rekao je Zelinskyy, kako bi se bolje razumjeli potencijalni rizici i koristi T-stanica kao načina za kontrolu SARS-CoV-2 i drugih virusa.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP