Prati nas

Vijesti

Jasna. A. Petrović

Sindikat o mirovinskoj reformi stranke Možemo: Manjak socijalne osjetljivosti

Bilo bi dobro da preispita svoju računicu, kako to da godina rada onih sa 31 godinom staža je vidljivo viša od godine rada prijevremenih umirovljenika koji su radili pet godina više, savjetuje predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Objavljeno

|

Sandra Benčić, prijedlog za umirovljenike
Sandra Benčić (scr: Youtube)

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) analizirao je ponudu koju je stranka Možemo dala aktualnim i budućim umirovljenicima. Podsjetimo, mirovinsku reformu iznio je prije dva tjedna u ime stranke Možemo saborski zastupnik Damir Bakić, a stranka je jučer kao premijersku kandidatkinju istaknula saborsku zastupnicu Sandru Benčić.

Postane li tako Benčić iduća hrvatska premijerka, njena bi garnitura trebala u jednom mandatu podići mirovine za 10 posto. I to, kako kažu, bez dodataka i trikova. Ovu je ponudu za Glas umirovljenika analizirala predsjednica SUH-a, Jasna A. Petrović. Tekst prenosimo u cijelosti.


Mnoge su se političke stranke odlučile na izradu ili javnu prezentaciju svojih mirovinskih programa nadomak izbora. Čak 1,2 milijuna glasača umirovljenika nisu zanemarujuća brojka.

Zastupnici stranke Možemo su 6. rujna 2023. poručili da je nužno usklađivanje mirovina s rastom plaća i stvarnim iznosom umirovljeničke potrošačke košarice te ustvrdili da je, umjesto dodataka, nužno sistemsko dizanje mirovina kako bi u četiri godine one porasle deset posto. Tu i nema bitne razlike onome što su predložile umirovljeničke udruge SUH i MUH, barem kad je riječ o prestanku plaćanja tzv. jednokratnih dodataka te o potrebi sistemskog podizanja mirovina.

Slično i neslično

Možemo smatra da je deset posto sistemskog povećanja kroz četiri godine, uz redovito usklađivanje, posve dovoljno. SUH i MUH pak predlažu veće povećanje koje bi izvanrednim povećanjem vrijednosti AVM dva puta godišnje, kroz pet godina, dovelo do udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći od 60 posto (kad se uračuna i 10,5 posto preostalog duga još od prvog netočnog izračuna AVM (prve aktualne vrijednosti mirovine), a što je europski prosjek.

Ekonomski stručnjak Možemo Damir Bakić predlaže istovremeno dva načina usklađivanja: da se mirovine usklađuju “dosljedno” prema plaćama, odnosno, kaže, prema “stvarnom iznosu umirovljeničke potrošačke košarice”.

Košarica, da ili ne?

Usput tek, mnogi su sindikati i umirovljeničke udruge u Europi pokušavali izračunati tzv. umirovljeničku košaricu, a najdalje je odmakao austrijski OEGB, ali se to nije pokazalo dobrom matematikom. Točno je da u umirovljeničku košaricu ulaze poglavito hrana, režije i lijekovi, no SUH i MUH i dalje predlažu svoj model po kojem će se mirovine usklađivati u stopostotnoj vrijednosti rasta povoljnijeg indeksa, cijena ili plaća, a dodat će se i socijalna dimenzija od 110 odnosno 120 posto rasta za one najugroženije, jer ipak, riječ je o prvom mirovinskom stupu koji ima elemente ne samo međugeneracijske, već i unutargeneracijske solidarnosti.

Ne postoji “puna mirovina

Zanimljivo je, međutim, da se Možemo rezolutno protivi uvođenju tzv. 13. mirovine, što je uobičajena, čak zakonski propisana praksa u 12 članica EU, a u dvije se isplaćuje čak 14 mirovina godišnje, te njihov iznos, za razliku od “socijalnih jednokratnih dodataka” ulazi u prosječnu mirovinu. Ta 13. mirovina može biti isplaćena po različitim modelima, kao 100 eura plus 15 posto osobne mirovine, ili pak kao postotak ukupne, pa čak i kao skalirani nominalni iznos, ali i tada mora ući u zbir mirovine.

Gospodin Bakić je, dakako, u pravu kad naglašava kako je stvarni indikator stanja mirovinskog sustava u svakoj zemlji odnos mirovine i plaće, no on to ograničava na tzv. punu starosnu mirovinu, iako takav termin ne postoji u hrvatskom zakonodavstvu. Taj udjel je, prema njemu, 48 posto. E, tu se, nikako ne slažemo s gospodinom Bakićem, pogotovo ne zato što bi po njegovoj računici Možemo dizalo mirovine za 10 posto samo tim tzv. starosnim umirovljenicima.

Pa hajdemo vidjeti kako to on obrazlaže: “Imamo 516 tisuća umirovljenika u punoj starosnoj mirovini, s prosječnim stažem nešto iznad 31 godine i prosječnom mirovinom 553 eura naspram prosječne plaće od 1.150 eura, a naš je plan te starosne mirovine podignuti za deset posto tako da nakon tog povećanja njihov odnos prema prosječnoj plaći bude 53 umjesto sadašnjih 48 posto”.

Mi, pak, tvrdimo kako starosnih umirovljenika ima 691.279, a u tu kategoriju ulaze i prijevremeni starosni umirovljenici koji imaju čak 36 godina radnog staža, a mirovina im je penalizirana tako da prosječno iznosi 510 eura. Dok, SUH i MUH traže da se penalizacija ukine postizanjem dobi za tzv. puno umirovljenje sa 65 godina, čini se da bi gospodin Bakić ostavio njihovu penalizaciju, najčešće kao doživotnu kaznu, iako prema anketama koje je SUH provodio čak 80 posto prijevremenih umirovljenika su žrtve prisilnog slanja u mirovinu, stečajeva i hrvatske privatizacije po kunu, po babi, stricu i stranci.

Bilo bi dobro da preispita svoju računicu, kako to da godina rada onih sa 31 godinom staža je vidljivo viša od godine rada prijevremenih umirovljenika koji su radili pet godina više?!

Formula tople vode

Najviše iznenađuje Bakićev osvrt na drugi mirovinski stup kad naglašava da je “godinama bio sustavno potkopavan”, pa se sada u ime Možemo raduje što će se mirovine iz drugog stupa povećati na teret državnog proračuna povisivanjem mirovinskog dodatka sa 20,25 na 27 posto.

Da, nevjerojatno je da nije upućen da su gotovo sve postkomunističke zemlje koje su početkom dvadesetog stoljeća pod pritiskom MMF-a i Svjetske banke uvele taj, po svima, štetan skupi stup, u međuvremenu isti ili ukinule, ili reformirale u dobrovoljni ili ga zamrznule. Ili je zaboravio kako je drugi stup u Hrvatskoj nastao na oduzimanju četvrtine doprinosa za javni stup, i teško ga se može doživjeti kao privatnu  štednju.

A da ne pričamo o visokom tranzicijskom trošku, političkim propalim investicijama i dugovima, te njegovom samoukinuću prijelazom čak 80 posto svih novoumirovljenih natrag u prvi stup, jer je naprosto povoljniji, ma koliko su i te mirovine bijedne i niske. Da, tu ostaje nedorečeno pitanje vrijednosnog sustava te ekonomskog i političkog profila Možemo, ali i očiti manjak socijalne osjetljivosti za rastuću stopu siromaštva 65+.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP