Roboti osvajaju hale, polja, skladišta, gradilišta i tvornice, no još uvijek ne mogu sami. Posljedično, manualni radnici nisu pred izumiranjem nego pred transformacijom. Fizički poslovi koji su nekad ovisili o snazi i rutini, danas traže sve više tehnike, prilagodljivosti i ljudske domišljatosti. Manualni rad u budućnosti, kako pokazuju istraživanja OECD-a i Svjetskog gospodarskog foruma, neće nestati, ali će se dramatično promijeniti.
Strojevi mogu raditi samo ono što mogu predvidjeti
OECD u svom izvješću Future of Work procjenjuje da je gotovo trećina poslova u visokom riziku automatizacije. No taj rizik nije ravnomjerno raspoređen. Poslovi koji se odvijaju u čistim, uređenim i predvidljivim okruženjima, poput skladišta ili proizvodnih traka, među prvima su na udaru. Strojevi su jednostavno bolji u stvarima koje se mogu precizno opisati algoritmima.
Ali, ako posao uključuje nepredvidive okolnosti kao što je popravak vodovoda, građevina na terenu, rad s ljudima, stroj još uvijek ne zna improvizirati. Tu dolazi do izražaja ljudska fleksibilnost, sposobnost da se u trenutku procijeni, odluči i prilagodi.
Manje mišića, više mozga, ekrana i tipki
Iako je fizički rad stoljećima bio sinonim za snagu, njegova definicija se širi. World Economic Forum u svom izvješću The Future of Jobs 2023 pokazuje da automatizacija jest prisutna, ali sporije ulazi u proizvodne procese nego što se mislilo. Tvrtke sada očekuju da će do 2027. automatizirati oko 42 posto zadataka. Ranije su predviđale i preko 50 posto.
Iz toga proizlazi da se budućnost fizičkog rada neće svesti na robote koji sve rade umjesto ljudi, nego na zajednički rad ljudi i strojeva. Radnici će sve češće nadzirati, programirati i održavati tehnologiju. Umjesto čekića i lopate, možda će im u rukama biti tablet i pametne naočale, ali i dalje će biti – na terenu.
Zadržat će se poslovi s dodirom stvarnosti
Znanstveni pregled objavljen u časopisu Technological Forecasting & Social Change (Filippi i sur., 2023.) potvrđuje da automatizacija rijetko zamjenjuje cijeli posao. Najčešće uzima dijelove zadataka. Primjerice, roboti mogu nositi težak teret, ali ne i procijeniti hoće li gajba proći kroz uski hodnik. Iako im i to sve bolje ide.
Istraživanja pokazuju i zanimljiv paradoks: iako tehnologija napreduje, fizički zahtjevi za radnike u mnogim industrijama kao što su građevina, logistika ili poljoprivreda, nisu se smanjili. U nekim su slučajevima čak i porasli. Boston College’s Center for Retirement Research izvijestio je da se mnogi američki manualni radnici žale da su zadaci postali brži, precizniji i stresniji, iako im pomažu strojevi.
Radnik budućnosti je tehničar u punom smislu riječi
Svi kredibilni izvori slažu se da fizički rad neće nestati, ali će tražiti novu vrstu vještina. Umjesto čiste snage, sve važniji postaju digitalna pismenost, poznavanje tehnologije, održavanje automatiziranih sustava i sposobnost suradnje sa strojevima. Tko to uspije, ostat će tražen jer ni jedan stroj ne zna improvizirati kad cijev pukne ispod zemlje, niti se može popeti na krov i popraviti ga kad vjetar krene.
Umjetna inteligencija ne može zamijeniti ljudsku prisutnost
“Najveća prijetnja nije nestanak fizičkih poslova, nego njihova preobrazba”, upozorava OECD. Ako društvo i obrazovni sustav ne omoguće ljudima da nauče raditi rame uz rame s tehnologijom, stvorit će se duboki jaz između onih koji upravljaju strojevima i onih koji ih se boje.
A svijet i dalje treba one koji znaju napraviti, popraviti i pokrenuti stvari. I dokle god ima takvih, manualni rad neće biti stvar prošlosti nego jedan od stupova budućnosti.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
