Kardiokirurg dr. Jeremy London (59) bio je kilometrima udaljen od kuće, u mračnoj šumi na lovu sa sinom tinejdžerom, kad ga je iznenada presjekla snažna bol u prsima. Tog popodneva nije se osjećao dobro i supruzi, ali i samome sebi, govorio je da ima žgaravicu.
Ranije tog jutra, dok su šetali pse, počeo se obilno znojiti unatoč hladnom prosinačkom zraku. Simptomi su dolazili i prolazili, smirivali se kada bi sjeo i vraćali se pri kretanju. Bili su to klasični znakovi začepljenja arterije, nešto što ovaj liječnik vrlo dobro poznaje iz svakodnevne prakse. No on je ipak otišao u lov.
Rani znakovi srčanog udara do nesnosne boli
“Te noći u šumi više niisam mogao ignorirati bol niti je pripisati žgaravici. Povezao sam da simptomi koji se javljaju pri naporu, a popuštaju u mirovanju, znače koronarnu anginu dok se ne dokaže suprotno. To je ono čime se bavim svaki dan”, rekao je. Ipak, teško je mogao povjerovati da se to događa upravo njemu.
Kad je stigao na hitnu, liječnici su mu otkrili 99-postotno začepljenje protoka krvi u desnoj arteriji. Srčani udar dogodio mu se prije četiri godine, kad je imao 55, a za Business Insider je rekao da njegovo iskustvo pokazuje koliko je lako zanemariti vlastito zdravlje i ignorirati znakove upozorenja, čak i kad ste stručnjak.
”Ljudski je znati, ali ne ispravno reagirati ako se možemo još malo zavaravati. To je univerzalna ljudska zamka i nitko od nas nije imun. Tko bi trebao bolje od mene znati koji su početni simptomi srčanog udara?“ istaknuo je.
Stres, nedostatak sna i nezdrave navike
Naizgled je radio sve kako treba – zdravo se hranio, redovito vježbao, trenirao za triatlone i bavio se jiu-jitsuom. No užurban raspored, stres i kronični nedostatak sna uzeli su danak. Tijekom oporavka morao je biti brutalno iskren prema sebi.
”Najvažnija stvar na kojoj trebate poraditi je ona u kojoj ste najlošiji. Za mene je to san“, priznao je, dodajući da su desetljeća dugih radnih sati i dežurstava ozbiljno narušila njegovu sposobnost odmora i opuštanja. Prvi korak za njega bio je poboljšati higijenu sna, naučiti bolje upravljati stresom i posvetiti se kvalitetnijem oporavku.
Detaljnijim uvidom u svoje zdravlje otkrio je i da je u predijabetičkom stanju, što ga je iznenadilo. Kako bi regulirao šećer u krvi, počeo je kratko šetati nakon obroka, češće se kretati tijekom dana te u svaki obrok uključivati vlakna i proteine.
Važnost hidratacije
Posebnu je pozornost posvetio i hidraciji. Vodu pije odmah ujutro i tijekom dana stalno uz sebe ima bocu kako bi redovito pio u malim gutljajima, jer dehidracija može dodatno opteretiti srce te pogoršati mentalne i fizičke performanse. ”Uz užurbani raspored i operacije koje znaju trajati satima, lako mi hidratacija padne u drugi plan. Iako mi ne ide savršeno, trudim se razmišljati unaprijed i piti dovoljno tekućine“, rekao je.
Spoznaja da je zanemario vlastito zdravlje i propustio znakove upozorenja bila je za njega neugodna lekcija, ali i prilika za promjenu. ”Ključno je da to prepoznate, naučite iz toga i počnete bolje brinuti o sebi, a time i o svima oko sebe“, poručio je.
Bolesti srca vodeći uzrok smrti i u Hrvatskoj
Kardiokirurg naglašava i da mnogi ne znaju kako su srčane bolesti, a ne rak, vodeći uzrok smrti među odraslima u SAD-u, a poznato je i da su bolesti srca i krvnih žila također vodeći uzrok smrti i u Hrvatskoj.
Iako na zdravlje srca utječu dob, genetika i okoliš, liječnik ističe važnost praćenja ključnih pokazatelja: krvnog tlaka, šećera u krvi, kolesterola i tjelesne težine. Kad upoznate svoje početne vrijednosti i usporedite ih s referentnim rasponima za svoju dob, lakše je usvojiti navike koje donose najveću korist. ”Postoje vrlo jednostavni, iako ne uvijek laki načini da pomaknete granice i zaštitite se od srčanog udara, ili da se resetirate ako ste ga imali“, zaključio je dr. London..
