Stanišić kaže da usklađivanje mirovina nije pošteno – matematika se NE slaže

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Višnja Stanišić, iznijela je informaciju da je Sindikat službeno protivan dosadašnjem usklađivanju mirovina u postotnom iznosu. “Donijeli smo zaključak o povećanju mirovine, a to je da se protivimo povećanju mirovina u postotku. Čak i dok sam radila u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, to mi je bilo jako čudno”, kazala je u emisiji javne televizije Treća dob.

“Naime, imate dvoje ljudi. Jedan na temelju uplate doprinosa dobije 500 eura, a drugi 1.000 eura. Razlika je 500 eura. Sa svakim povećanjem u postotku ta se razlika stalno povećava. Ako znamo da se povećanje mirovine bazira na rastu inflacije i prosječne plaće, ne vidim razlog zašto bi netko s tim povećanjem mogao kupiti deset kruhova, a drugi jedan. Jer inflacija je ista. Nikako to nisam razumjela zbog čega. Onda su mi rekli da je to zbog toga jer imamo Bismarckov sustav, ali onda moramo mijenjati taj sustav, jer to nije pošteno”, kazala je Stanišić.

Matematika vs. želje

Predsjednica Stanišić tako je najavila radikalno skretanje smjera najagilnije umirovljeničke udruge, budući da se SUH do sada nije protivio ni Bismarckovu sustavu tradicionalno prisutnom u Europi ni postotnom usklađivanju mirovina.

Naime, mijenjanje mirovinskog sustava iz Bismarckova u, recimo, Beveridgeov sustav ozbiljan je državni projekt koji zahtijeva novac, političku volju i nekoliko generacija. Uz to, valja istaknuti da usklađivanje mirovine nikako ne možemo nazvati “povećanjem”, jer se doslovno radi o manje-više uspješnom očuvanju kupovne moći i standarda, a samim time pada u vodu i teza kako će netko zbog postotnog usklađivanja moći kupiti sve više i više prehrane. Jer neće. Matematika sedmog razreda pučke škole govori nam da je usklađivanje jedino moguće izvesti postotno jer sve ostalo ne može biti usklađivanje. Dopustite da objasnimo.

Usklađivanje po inflaciji

Najjednostavnije je pokazati to na primjeru pojednostavljenog stopostotnog usklađivanja na temelju inflacije. Naš imaginarni umirovljenik Jure prima 700 eura mirovine, a njegov prijatelj Hrvoje 1.000 eura. Prema izračunu portala Koliko.HR, temeljna prehrambeno-higijenska košarica za samca stoji 250 eura.

Prije poskupljenja Jure može kupiti 2,8 košarica, Hrvoje četiri. Razlika je 1,2 košarice. Posve sigurno, Hrvoje je u boljem položaju, ali smisao usklađivanja nije da Jure može kupiti više, nego da obojici osigura jednaku kupovnu moć i nakon što cijene porastu. Jednostavno rečeno, usklađivanje nije povišica u smislu realne vrijednosti; ni za Juru, ni za Hrvoja.

Zamislimo inflaciju od pet posto. Košarica sada košta 262,5 eura. Skuplja je 12,5 eura. Ako se mirovine usklade za pet posto, Jure dobiva 35 eura više (ukupno 735), Hrvoje 50 eura više (ukupno 1.050). Na papiru je Hrvoje opet dobio više, ali u dućanu mu kupovna moć ostaje ista: Jure i dalje može kupiti 2,8 košarica, Hrvoje četiri. Razlika je opet 1,2 košarice. Tu je ključna razlika između usklađivanja i povišice. Idealno provedeno usklađivanje samo vraća mirovine na vrijednost prije poskupljenja. Kupovna moć se čuva, ništa više i ništa manje.

Usklađivanje po prosječnoj plaći

Ako se mirovine usklađuju s prosječnom plaćom, stvar je ista, gleda se njihov udio u plaći. Iako su iznosi u eurima veći, njihovi omjeri u odnosu na plaću ostaju nepromijenjeni. To bi bila i svrha ovakvog usklađivanja.

O čemu zapravo govorimo?

Zaključno, možda je Stanišić svjesno koristila izraz “povećanje mirovina”, no u tom slučaju jasno je da se ne radi o povećanju svih mirovina, niti o usklađivanju, već o postupnoj uravnilovki, povećanju manjih mirovina u odnosu na veće ili smanjenju vrijednosti većih mirovina u odnosu na manje.

Ovakvim najavama sigurno će osvojiti simpatije umirovljenika s niskim mirovinama, ali će i dovesti u pitanje tvrdnju koju je na početku iznijela – da je mirovina posljedica iznosa uplata u mirovinski sustav. U tom svjetlu, mirovina bi zaista postala u cijelosti socijalna kategorija.