Portugal uz 13. i 14. mirovinu isplaćuje izvanredni dodatak do 200 eura. Pomoć u prosincu stiže za više od dva milijuna umirovljenika s nižim mirovinama.
Italija priprema širenje ranije mirovine na veći broj radnika, uz procjenu 180.000 odlazaka u tri godine i trošak od oko pet milijardi eura.
Francuska razmatra rast mirovina sporiji od inflacije ili ukidanje porezne olakšice umirovljenicima kako bi ostvarila proračunske uštede za 2027. godinu.
Zahtjev za 12 mjeseci dodanog staža po djetetu podijelio je čitatelje. Jedni traže ista prava svim majkama, drugi odbacuju majčinski dodatak kao ideju.
Češka želi niže naknade u trećem mirovinskom stupu. U parlamentu je otvorena i rasprava o automatskom uključivanju građana uz mogućnost odbijanja.
Od 2019. godine majke u mirovini nemaju jednako pravo na dodani staž za djecu. SUH traži da od 1. siječnja iduće godine 12 mjeseci po djetetu...
Devet država dob za mirovinu veže uz životni vijek. U Hrvatskoj bi takva formula do 2070. godine podignula granicu na 68 godina ili gotovo 70 godina.
OECD preporučuje Švicarskoj da dob za umirovljenje poveže s očekivanim trajanjem života, uoči prve isplate 13. mirovine bez osiguranog trajnog financiranja.
Britanske mirovine rastu brže od plaća, a trostruki osigurač sve je skuplji. Ekonomisti upozoravaju da buduće generacije neće moći financirati ceh sadašnjih mirovina.
Najava većih braniteljskih mirovina izazvala je burne reakcije. Dio branitelja tvrdi da su najlošije prošli oni koji su nakon rata nastavili raditi.
Osnovnu mirovinu prima 30.500 korisnika, gotovo 3,5 puta više nego prije pet godina. HZMO im prosječno isplaćuje 865 eura, uz zasebnu mirovinu iz drugog stupa.
Ministar Tomo Medved najavio je veće mirovine za branitelje, ukidanje umanjenja i novi dodatak dragovoljcima. Mjere su vrijedne gotovo 100 milijuna eura godišnje.
Njemački aktuar izračunao je da odlazak u mirovinu dvije godine ranije bez penalizacije sustav košta oko 43.000 eura po osiguraniku.
Hrvatska mirovine usklađuje dvaput godišnje i 85 posto težine daje povoljnijem pokazatelju. U europskoj usporedbi formula je dobra, ali ne može sama riješiti problem niskih mirovina.
SUH upozorava da umirovljenici mjesecima kreditiraju inflaciju te najavljuje novi prijedlog za brže i češće usklađivanje mirovina.
Kod odlaska u invalidsku mirovinu postupanje sa štednjom iz drugog stupa ovisi o vrsti gubitka radne sposobnosti, dobi osiguranika i trajanju osiguranja.
Europska komisija razrađuje automatsko uključivanje radnika u dodatnu mirovinsku štednju. Irska je taj model već uvela s dobrim rezultatima.
Poljska ljevica priprema novi prijedlog ranijeg umirovljenja za osobe s dugim stažem, uz uvjet dovoljnog mirovinskog kapitala i još neodređen prag godina staža.
Mirovina iz drugog stupa može biti viša na početku ili se usklađivati s inflacijom. Za 35.000 eura štednje razlika doseže 42,83 eura mjesečno.