Prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj iznosi 721,73 eura. Viša je nego u regiji, ali bliža Srbiji i Federaciji BiH nego Sloveniji.
Ukidanje poreza od 2027. obuhvatit će oko 541.000 umirovljenika, kojima će godišnje ostati gotovo 180 milijuna eura više.
Najnižu mirovinu bez međunarodnih ugovora prima 281.817 umirovljenika. Imovina se ne provjerava pa je mogu dobivati i oni kojima ta pomoć nije potrebna.
Inozemna mirovina ostvaruje se za staž iz Hrvatske i drugih država, pri čemu svaka država zasebno određuje i isplaćuje svoj dio.
Najvišu mirovinu prema važećem zakonu prima 1.659 korisnika. Prosjek iznosi 1.648,53 eura, ali bi bez zakonskog ograničenja njihove mirovine bile više.
Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika ostvaruje se sa 60 godina i 41 godinom efektivnog staža, bez penalizacije i uz mogućnost bonifikacije.
Prosječna HVO mirovina iznosi 820,68 eura, a prima je 8.041 korisnik. Većina su korisnici invalidskih mirovina, a više od dvije trećine isplata upućuje se izvan Hrvatske.
Plenković je objavio da je za umirovljenike u 2026. osigurano 10,2 milijarde eura, uz cilj da prosječna mirovina dosegne 800 eura.
Almina priča o prijevremenoj mirovini podijelila je čitatelje. Jedni brane pravo na slobodno vrijeme, drugi tvrde da iza takvog izbora stoje imovina i sigurniji obiteljski prihodi.
Prosječna starosna mirovina za najmanje 40 godina staža, bez mirovina ostvarenih prema međunarodnim ugovorima, pala je za 84 centa.
Bonifikacija povećava mirovinu za 0,45 posto po mjesecu kasnijeg umirovljenja, uz dodatni rast zbog duljeg staža i novih uplata doprinosa.
Čitateljica Alma otišla je u prijevremenu mirovinu čim je mogla. Kaže da je tako dobila više vremena za obitelj, a dugoročno i više novca.
Višnja Stanišić kaže da je SUH predložio odvajanje zarađenih mirovina od socijale, ali ministar Alen Ružić izbjegava nastavak razgovora. U izradu Zakona o starijim osobama nije...
Penalizacija prijevremene mirovine iznosi 0,2 posto po mjesecu ranijeg odlaska, traje do 70. godine i služi korekciji duljeg očekivanog primanja mirovine.
Višnja Fortuna predlaže razdvajanje mirovinskog i socijalnog sustava, uz dodatnu pomoć umirovljenicima bez drugih prihoda i imovine.
Umirovljenici koji nakon umirovljenja ostvare najmanje godinu dana novog staža mogu zatražiti ponovno određivanje mirovine, uz ispunjene dobne i stažne uvjete.
Godišnji dodatak na mirovinu isplaćuje se automatski u prosincu, a iznos ovisi o punim godinama mirovinskog staža i vrijednosti koju Vlada odredi za jednu godinu staža.
Usklađivanje mirovina provodi se dvaput godišnje prema kretanju plaća i cijena, a postotno povećanje čuva kupovnu vrijednost svih mirovina i njihov međusobni odnos.
U Hrvatskoj radi tek nešto više od tri posto umirovljenika, dok u Njemačkoj minijob ima više od 1,2 milijuna osoba starijih od 65 godina.