Sabor odlučuje o povećanju sredstava za mirovine i mirovinska primanja. HZMO-ov godišnji plan iznosi 10,2 milijarde eura, gotovo deset posto više od lanjske potrošnje.
Talijanska vlada predlaže fond za ranije umirovljenje. Spominju se 64 godine života i 36 godina staža, uz moguću nižu mirovinu.
Vlasnici apartmana, nekretnina i štednje također mogu primati najnižu mirovinu. Kako funkcioniraju europski cenzusi i što bi značili za Hrvatsku?
Dodatak uz australsku mirovinu prestaje pri trajnom odlasku ili nakon 12 tjedana u inozemstvu. Pravila obuhvaćaju i ranije povratnike u Hrvatsku.
Brojnim starijim radnicima za mirovinu nedostaju mjeseci provedeni na obveznom vojnom roku. Traže priznavanje tog vremena u staž ili barem mogućnost dokupa.
Gotovo dvije trećine korisnika obiteljske mirovine bez međunarodnih ugovora prima prosječno 474 eura. Iznosi ovise i o stažu preminule osobe.
Za pola radnog vremena nude se različiti iznosi i uvjeti: neki poslodavci plaćaju prijevoz, drugi traže posebne vještine ili dugogodišnje iskustvo.
Nakon prestanka obveznog osiguranja staž se može nastaviti stjecati vlastitim uplatama. Mjesečni doprinos u 2026. iznosi 151,47 eura, a rok za prijavu je 12 mjeseci.
Najnižu mirovinu prima 284.996 korisnika bez međunarodnih ugovora. Sindikat predlaže socijalnu doplatu uz provjeru ukupnih prihoda kućanstva.
Umag daje do 600 eura, Poreč 111,49 eura bez mirovinskog cenzusa, a za riječku potporu od 120 eura provjerava se i imovina.
Prijelazni rok za izlazak traje do kraja 2027. godine. Građanima pripadaju vlastite uplate i zarada od ulaganja, a javne uplate povećavaju buduću mirovinu.
Uz vlastitu mirovinu može se primati i dio obiteljske, ali ta mogućnost nije uvijek povoljnija. Dva primjera pokazuju kako usporediti iznose i koji izbor donosi više...
Prosječna mirovina za 40 i više godina staža porasla je na 1.082,54 eura. Novi podaci HZMO-a pokazuju i pad broja osiguranika te rast broja umirovljenika.
Ministar financija Tomislav Ćorić o rastu mirovina, ograničenjima državnog proračuna i uvjetima za održavanje postojećih prava i buduća povećanja.
Sud EU-a presudio je da prisilno umirovljenje sa 65 godina može biti zakonito. Važni su opravdanost dobne granice, posebnosti službe i iznos mirovine.
Prosječna mirovina u Srbiji iznosi 484 eura, a gotovo četvrtina umirovljenika u riziku je od siromaštva. Stariji samci posebno su ugroženi.
Nova švicarska zaklada poziva imućne umirovljenike da daruju 13. mirovinu za pomoć starijima u nevolji te obrazovanje djece i mladih.
Najniža mirovina određuje se bez imovinskog i prihodovnog cenzusa. Najviša ovisi o stažu i faktorima obračuna, uz posebna pravila za dio korisnika.
Stariji Švicarci podržavaju viši PDV za financiranje 13. mirovine, a mlađi se protive. Odluka će se donijeti referendumom, no prva isplata stiže neovisno o ishodu.