Prati nas

Nema predaje

Ukratko o 2018.

Godina u kojoj su (opet) izdani umirovljenici

I prije no što smo ušli u 2018. godinu znali smo da nam ona neće donijeti pravednije mirovine i život kakav umirovljenici zaslužuju. Podsjetimo, u prvim danima godine koju ispraćamo ministar mirovinskog sustava Marko Pavić najavio je adekvatan mirovinski sustav.

Objavljeno

|

Marko Pavić kao Grigorij Potemkin (foto: Sandro Bura)

I prije no što smo ušli u 2018. godinu znali smo da ona neće donijeti pravednije mirovine i život kakav umirovljenici zaslužuju. Podsjetimo, u prvim danima godine koju ispraćamo ministar mirovinskog sustava Marko Pavić najavio je adekvatan mirovinski sustav. „Svjesni smo da su mirovine male i moji roditelji me svaki nedjeljni ručak pitaju kad ću im povisiti mirovine“, kazao je Pavić za Novu TV. Što im je odgovorio na to pitanje, javnosti je ostalo nepoznato.

No javnost je u Ipsosovom istraživanju ministru poručila da ne želi raditi do 67. godine. Rekla je i da očekuje, provede li se reforma, još gori standard. Pesimista je bilo čak 63%. No prema krivom izračunu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), strah je bio izlišan – jer Hrvatska je već ionako raj za umirovljenike. Umirovljenici u Nizozemskoj dobiju 101 posto onoga što su zaradili za radnog vijeka, Turci ostvare 102 posto, dok Hrvati kroz mirovine dobiju čak 129 posto, objavio je OECD. Kako je došao do ovakvih brojki ni danas nikome nije jasno.


No ako su brojke krive, ne znači da ih se ne može koristiti u političkom marketingu. „Ne treba zaboraviti da je samo 19% umirovljenika odradilo puni radni staž pa naši umirovljenici kroz mirovine dobiju 126% onoga što su zaradili. S jedne strane imamo jako male mirovine, a s druge strane, dugo godina ih isplaćujemo“, špotao je protivnike svoje reforme ministar. Nije izravno rekao da je ovakav zastarjeli mirovinski sustav predviđen za puno radnika, a malo onih koji će mirovinu doživjeti i u njoj dugo uživati. Ali to već ionako sami znamo.

Iste mirovine za sve?

Eureka! Rješenje problema sinulo je šefu HSS-a Kreši Beljaku koji je predložio – mirovinsku uravnilovku. “To bi bilo oko 2500 tisuće kuna svima. To je čisti matematički proračun. Kad bi uzeli novac koji se izdvaja za mirovine i podijelili s brojem umirovljenika, dobije se taj iznos. Danas 82 posto ljudi prima manje od toga”, objasnio je svoju jednostavnu matematiku ovaj stranački prvak.

Krešo Beljak (foto: MojeVrijeme.hr)

Osim dezinformacijama iz OECD-a, vladajući su se hvalili i da je 2017. godina bila najbolja po usklađivanju mirovina. „To je notorna neistina. Ukupno su plaće porasle za 5,30% posto, a mirovina je porasla za samo 2,85%. Jasno je da je riječ o perfidnoj krađi umirovljenika“, odgovorio im je Milan Tomićić iz Sindikata umirovljenika upozorivši na loše formule usklađivanja mirovina. Bilo je to na Praznik rada i većina umirovljenika je sindikalni maksimirski prosvjed gledala sa sigurne udaljenosti. Jedući Bandićev grah.

Protiv reforme se prosvjedovalo i gotovo pola godine kasnije na zagrebačkom Europskom trgu. Prosvjed su organizirali radnički sindikati, a podržao ga je i Sindikat umirovljenika Hrvatske pod parolom I tebe se tiče, doživi mirovinu.

foto: Sandro Bura

Ali uzalud! Reforma je prihvaćena, zahvaljujući Bandićevu klubu saborskih prebjega koji su HDZ-u čuvali kvorum. Radit ćemo duže, a kažnjavat će nas više, ako ranije odemo u mirovinu. Postojećim umirovljenicima refroma neće donijeti skoro ništa, a budući će ostati bez štednje iz drugog mirovinskog stupa, požele li uživati u famoznih 27%. O nasljeđivanju mirovine preminulog partnera nije se ozbiljno ni progovorilo.

Država povlaštenih umirovljenika

No to nije sve. U svojem Izvješću za Hrvatsku, Europska komisija (EK) je oštro kritizirala socijalnu politiku vlade Andreja Plenkovića (HDZ). EK tako piše da je socijalna zaštita starijih osoba u Hrvatskoj relativno neefikasna te upozorava na lošu distribuciju socijalnih prava. Onima kojima najviše treba, ne pomaže se, dok se istovremeno privilegiraju ratni veterani.

Kako do lažne mirovine?
foto: Pixabay/MV

Nadalje, u Izvješću stoji da je vlada proširila povlastice branitelja i njihovih obitelji, što je rezultiralo dodatnim dizanjem njihovih ionako visokih primanja. Doslovno citirano, kroz braniteljske mirovine, vlada je podignula mirovinski strop. Mi dodajemo da je, usprkos višem stropu, većina “običnih” umirovljenika ostala u mirovinskom podrumu.

No barem netko može odahnuti! 2018. je donijela olakšanje lažnim invalidima. Ustavni sud je ukinuo tri članka Zakona o mirovinskom osiguranju. Zato Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje neće više moći u svakom trenutku provoditi kontrolu mirovina koje su stečene na temelju invalidnosti. Revizija se može obaviti samo u roku 365 dana. Sve ostalo bi, misli Ustavni sud, bila pravna nesigurnost.

Kažimo i to da je zahvaljujući takozvanom Medvedovom zakonu u prvih osam mjeseci ove godine prema podacima Ministarstva branitelja podneseno je 9.716 novih zahtjeva za stjecanja statusa ratnog vojnog invalida.

Plati ili umri

Ni zdravstvo nam nije išlo na ruku. Prije točno godinu dana ministar Milan Kujundžić objavio je da je našao lijek za predug popis nesretnika čije zdravlje ovisi o propusnosti hrvatskog zdravstvenog sustava. Pojasnio je da će kroz pilot-projekt obiteljski liječnik imati informatičku mogućnosti pacijentu osigurati u roku od tri dana pregled kod specijalista, a specijalist ako potvrdi sumnju u ozbiljnu bolest, u roku dva do četiri tjedna ima mogućnost “riješiti sve dijagnostičke i terapijske oblike”. Koliko je sustav „prohodao“ govori podatak da se u ovom trenutku milijun građana nalazi na nekoj od listi čekanja.

Koliko se čeka na pregled?
foto: Mojevrijeme.hr

Mjesec dana kasnije na rang-ljestvici od ukupno 149 država svijeta, čiji stupanj blagostanja već više od desetljeća mjeri londonski Institut Legatum, Hrvatska se našla na 43. mjestu, a u sektoru zdravstva na niskom 55. mjestu, među najgorih pet država Europske unije. Lošije od Hrvatske u pogledu zdravstvene skrbi stoje Latvija, Litva, Bugarska i Rumunjska. Skandale koji su potresali zdravstvo nećemo ni nabrajati.

Žohari, prljavština…

Kakav odnos imamo prema starima i nemoćnima? Objavljene su i stravične fotografije snimljene u osječkom Centru “JA kao i TI“, domu koji skrbi o za 32 korisnika – osobe s mentalnim oštećenjima te starije i teško bolesne osobe. Od njih je 15 potpuno ovisno o tuđoj pomoći i njezi, a 17 djelomično ovisno, brine se u dnevnoj smjeni jedna medicinska sestra, a u noćnoj jedna njegovateljica. Ne želimo se ni sjetiti što su fotografije zabilježile.

Stari i nemoćni
foto: Pixabay

I pučka pravobraniteljica Lora Vidović u svojem izvješću Stanje ljudskih prava u Hrvatskoj za 2017. godinu objavila je istinu o stanju u domovima za stare i nemoćne. Jedna štićenica joj je rekla: „Rado bih ustala iz kreveta, sjela u kolica i izašla van na sunce. Ali sestrica u Domu ima toliko malo, jako su zaposlene i nemam ih srca zvati da me posjednu. A sama ne mogu ustati. Ma, ne žalim se ja na njih, stvarno ih je malo, vidim da stalno nešto rade. I tako onda stalno ležim u krevetu. I čekam.“ Na svjež zrak nije izašla pet godina. Nakon ovoga, uslijedio je val poskupljenja smještaja u gradskim i županijskim umirovljeničkim domovima.

Muke po uzdržavanju

Zbog alimentacije za troje unuka djed i baka iz Sesveta ovršeni su. Dug od 68.700 kuna za uzdržavanje troje unučadi narastao je od 2013. s kamatama i troškovima 30-ak tisuća kuna. Slučaj je jedinstven jer njihov sin nije otišao od svoje djece i zanemario brigu o njima, već je poginuo. „Rastuće siromaštvo u Hrvatskoj, uz sve češće ovrhe nad bakama i djedovima, za slučaj nemogućnosti plaćanja dosuđenog uzdržavanja, dovodi i do mogućnosti gubitka prava vlasništva jedine nekretnine u kojoj stanuju. No, nije problem samo to što ih se financijski opterećuje, pa i ugrožava, već se psihološki negativno djeluje na njih i na njihovo zdravstveno stanje“, poručio je Sindikat umirovljenika. Osim toga, tužbe unutar obitelji trajno uništavaju odnose unuka, baka i djedova.

Smiju li baka i djed razmaziti unučad?
foto: BigStock

Istovremeno je Općinski sud u Čakovcu presudio da starijem bračnom paru iz jednog međimurskog sela njihovo šestero djece mora mjesečno plaćati svako po 200 kuna za uzdržavanje.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Mozaik

Opet čitamo stari fake news da ranije umirovljenje znači i duži život. Tko stoji iza toga?

I sami smo, prije nekoliko godina, razmišljali o prenošenju ove vijesti, no nismo to učinili. Ovo su naši razlozi.

Objavljeno

|

“Deset godina rada može vas koštati dvadeset godina mirovine!” Ovi dana neki hrvatski portali, neskloni provjeri podataka, donijeli su “šokantnu analizu” koja pokazuje da rad u zreloj dobi znatno skraćuje život.

Pa se tako tvrdi da aktuarska analiza dr. Ephrema Chenga, vodećeg stručnjaka za mirovinski sustav, provedena na mirovinskim podacima Boeinga i nekoliko drugih velikih kompanija pokazuje da su radnici umirovljeni sa 65 godina života u prosjeku poživjeli još 18 mjeseci, dok su njihove kolege koje su se umirovile s 55 godina u mirovini uživale još 25 godina.


Kao izvor ove vijesti, koju su spremno prenijeli i neki sindikati na svojim stranicama i društvenim mrežama, navodi se objava portala biznews.com iz rujna 2013. u kojoj “financijski savjetnik Alec Riddle” objašnjava razloge zašto je tomu tako.

Zaista šokantno, zar ne? No kada je nešto baš toliko šokantno, postoji velika vjerojatnost da nije istinito, pogotovo kada u sebi ne sadrži informaciju za koju instituciju i kada je analiza provedena te na kojem uzorku, a sve bez poveznice na originalni materijal ili reference na dublji izvor. I pri tome proturječi kredibilnim istraživanjima koje možemo naći u ozbiljnim znanstvenim bazama.

I sami smo, prije nekoliko godina, razmišljali o prenošenju ove vijesti, no nismo to učinili. Ovo su naši razlozi.

Priča se poziva na autoritete, no tko su oni?

Dr. Ephrem (Siao Chung) Cheng nepoznanica je internetu, osim kada se radi o ovoj vijesti koju izdašno prenose izdanci financijske industrije, prvenstveno stranice iza kojih stoje privatna mirovinska osiguranja i financijski savjetnici. Nismo pronašli kredibilan izvor koji bi nam rekao kakvo je njegovo obrazovanje niti za koga radi ili je radio. Iako je njegova navodna analiza pokazala šokantne podatke, dr. Cheng je uspješno izbjegao gostovanja na televizijama, u radijskim programima i časopisima. Samozatajno.

Provjerili smo i financijskog savjetnika Aleca Riddlea koji je napisao “otrežnjujući tekst koji bi nas trebao potaknuti na razmišljanje o vlastitim mirovinskim opcijama i strategijama”, kako sugerira biznews.com. Južnoafrički financijski savjetnik i motivacijski govornik Alec Riddle na linkedinu, mreži koja okuplja poslovne ljude, pojavljuje se pod tri profila. Od toga su dva bez kontakata, a treći broji više od 500 konekcija. Prema onome što je napisao, radi za investicijsku kuću Private Wealth Managament te drži inspiracijske govore o tome kako je pobijedio pretilost i postigao zavidne sportske uspjehe na Ironmanu.

Kako su ozbiljni mediji popratili ovu priču?

“Boeing studija je citirana u novinama, magazinima i među stručnjacima. Kruži internetom godinama. Problem je što Boeing jednostavno kaže da nije istinita”, piše BBC u kolovozu 2012. godine, dakle prije objave na biznews.com. “Na stranu Boeing, postoji li bilo kakav dokaz koji bi mogao poduprijeti ideju da rano umirovljenje produžuje život? Iznenađujuće, istina bi mogla biti potpuno suprotna: kasnije umirovljenje – duži život”, navodi ovaj ugledni medij u analizi koja detaljno ‘rastavlja’ ovaj mit.

BBC nas je zaintrigirao. A što točno kaže Boeing?

S obzirom na “bradatost” ove vijesti, ne čudi da nismo pronašli službenu objavu na kompanijinim stranicama. No ta objava pod nazivom “Umirovimo glasine o očekivanom životnom vijeku”, citirana je na nekoliko blogova. Poslužili smo se blogom australskog profesora matematike Murraya Bourna.

“Ne postoji korelacija između dobi umirovljenja i životnog vijeka Boeingovih umirovljenika”, stoji u Boeingovom priopćenju uz grafikon koji prikazuje stvarnu dob umirovljenja i životni vijek promatranih radnika. “Prvi netočni podaci o životnom vijeku pojavili su se u ranim osamdesetim godinama, a njihove verzije kruže godinama, gotovo kao urbani mit. Internet ove dezinformacije širi dalje, brže i u oblicima koji izgledaju profesionalnije. Boeing i druge kompanije su pokušale razbiti ovu zabludu. Ali, nažalost, loše vijesti, čak i kada su izmaštane, privlače pozornost. Istovremeno su dobre vijesti (da Boeingovi radnici žive duže od nacionalnog prosjeka) točne i nezapažene”, stoji u tom priopćenju. Na Bourneovim stranicama možete pronaći i interpretaciju problema i podataka.

Što kažu komentari?

Iako komentari na internetu nisu pouzdani izvor informiranja, pogotovo kada se objavljuju pod pseudonimima, zanimljivim smo procijenili one ostavljena na forumima koji okupljaju profesionalne pilote i ljude iz prateće industrije, s obzirom da se primarna vijest navodno bazira na podacima avio-industrije, a aktualizira se kada kompanije žele pomladiti kadar i poslati u raniju mirovinu veći kontingent starijih radnika.

“Sjećam se sredine devedesetih kada je uprava Douglas Aircrafta objavila ovu tablicu u pokušaju nagovaranja starijih zaposlenika da se umirove kako bi stvorili mjesto za mlađu radnu snagu. Kako sam u to vrijeme bio sindikalni povjerenik, dobivao sam puno poziva oko ovog dokumenta”, stoji u jednom komentaru ostavljenom na Bournovom blogu.

Što smo vam, zapravo, htjeli reći?

Kao i uvijek, pazite čemu vjerujete. Ne dopustite da se netko okoristi vašim predrasudama i emocijama. Provjeravajte prije nego što podijelite.

Fake news: Otiđite u mirovinu s 55 i živite do 80; otiđite u mirovinu sa 65 i umrite sa 67

Zamislite da radite dokle god je to moguće i onda u zasluženoj penziji uživate tek dvije godine. Studija koja je provedena analizom nekih od najvećih mirovinskih fondova u SAD-u, pokazala je da zaposlenici koji rade do 65. godine, najčešće umru unutar sljedeće dvije godine, piše Biznews. Studiju o korelaciji duljine životnog i radnog vijeka proveo je doktor Ephrem (Siao Chung) Cheng.

Deset godina rada koštat će vas dvadeset godina života u mirovini

Studija je temeljena na broju odrezaka mirovine poslane korisnicima mirovinskog fonda Boeinga. Ustanovljeno je da oni koji su otišli u mirovinu sa 65, odreske dobivaju još otprilike 18 mjeseci. Slično je ustanovljeno i nakon analize poslanih mirovinskih odrezaka korisnika mirovinskog fonda Lockheed Martin koji mirovinu primaju u prosjeku tek 17 mjeseci.

Slična iskustva imaju i u mirovinskom fondu Ford Motor Company i Bell Labs. Iako najveći broj ljudi zaposlenih u velikim američkim kompanijama odlazi u mirovinu oko 57. godine, pa su oni koji u penziju odlaze sa 65 zapravo manjina, ovakvi podaci o životnom vijeku prilično su alarmantni.

Zaključak koji se može izvući iz ovih podataka je sljedeći: zaposlenici koji naporno rade i u kasnijoj dobi, značajno opterećuju svoje tijelo i um pa zbog stresa obolijevaju od niza bolesti. Sve to dovodi do smrti unutar razdoblja od dvije godine nakon umirovljenja. S druge strane, oni koji u mirovinu odu ranije, recimo oko 55. godine, obično u mirovini uživaju oko 25 godina. Za pretpostaviti je da oni koji su u poziciji da se penzioniraju ranije, u životu imaju manje stresa te imaju bolje isplaniranu financijsku budućnost te mogu živjeti komotno i nakon prestanka radnog odnosa.

Poguban stres

Važno je naglasiti i da oni koji su otišli u mirovinu s 55, nužno ne miruju, no pod značajno su manjim stresom od ljudi iste dobi koji još uvijek rade. To znači da i mlađi umirovljenici rade na pola radnog vremena ili se bave kakvim hobijem, no to im uzrokuje značajno manje stresa nego posao na puno radno vrijeme. Zaključiti se može sljedeće: ljudi koji su u mogućnosti ranije otići u mirovinu, u toj će mirovini uživati značajno duže od onih koji su morali raditi do krajnjih granica. (sn)

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP