Prati nas

Vodič kroz mirovine 2026.

Posljednje ažuriranje:

Na jednom mjestu donosimo uvjete, iznose i postupke ostvarivanja mirovinskih prava. Dostupan je i cijeli tekst Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO).

01

Starosna mirovina

Starosna mirovina ostvaruje se kada su ispunjeni propisani uvjeti dobi i mirovinskog staža. Opći uvjet je 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, dok za žene do 2030. vrijedi prijelazno razdoblje s nižom dobnom granicom. Posebna pravila vrijede za dugogodišnje osiguranike i osobe sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem.

Uvjeti za starosnu mirovinu →
02

Mirovina dugogodišnjeg osiguranika

Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika ostvaruje se sa 60 godina života i 41 godinom staža osiguranja u efektivnom trajanju. Ne podliježe penalizaciji, a kasniji odlazak u mirovinu može povećati iznos kroz bonifikaciju, dodatni staž i nove vrijednosne bodove.

Tko ima pravo i što se računa u staž →
03

Bonifikacija mirovine

Bonifikacija povećava mirovinu za 0,45 posto za svaki mjesec rada nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu. Kasnije umirovljenje donosi i dodatni staž te nove vrijednosne bodove, pa konačni rast može biti osjetno veći. Posebna pravila vrijede za dugogodišnje osiguranike.

Koliko raste mirovina zbog kasnijeg odlaska →
04

Prijevremena starosna mirovina

Prijevremena starosna mirovina ostvaruje se prije propisane dobi za starosnu mirovinu, uz najmanje 60 godina života i 35 godina staža. Za žene do kraja 2029. vrijede blaži uvjeti, a penalizacija se od 2026. ukida nakon navršenih 70 godina.

Uvjeti za prijevremenu mirovinu →
05

Prijevremena mirovina zbog stečaja poslodavca

Prijevremenu starosnu mirovinu bez penalizacije mogu ostvariti radnici kojima je osiguranje prestalo zbog stečaja poslodavca. Uz ispunjene uvjete dobi i staža, moraju biti najmanje dvije godine neprekidno prijavljeni kao nezaposleni neposredno prije stjecanja uvjeta za mirovinu. Važan je i pravodoban prestanak vođenja u evidenciji nezaposlenih.

Tko ima pravo i koji su uvjeti →
06

Penalizacija prijevremene mirovine

Penalizacija prijevremene mirovine iznosi 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska i primjenjuje se do navršene 70. godine. Njome se korigira dulje očekivano primanje mirovine, dok su staž, plaće i doprinosi već vrednovani u samom izračunu. HZMO ukidanje umanjenja nakon 70. godine provodi automatski, bez posebnog zahtjeva korisnika.

Kako se računa i kada prestaje →
07

Invalidska mirovina

Invalidska mirovina ostvaruje se zbog djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, uz propisane uvjete staža. Kod ozljede na radu i profesionalne bolesti trajanje staža nije uvjet. Od 2026. povećani su mirovinski faktori. Korisnici mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti mogu raditi manje od 3,5 sata dnevno uz isplatu mirovine, a za djelomični gubitak vrijede posebna pravila rada i izračuna.

Tko ima pravo i koliko staža treba imati →
08

Prijelaz iz invalidske u starosnu mirovinu

HZMO po službenoj dužnosti prevodi invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti prouzročenog bolešću u starosnu u istoj svoti. Datum prevođenja ovisi o tome kada je pravo na invalidsku mirovinu ostvareno. Korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti mogu zatražiti novu mirovinu uz najmanje godinu dodatnog staža osiguranja i ispunjene uvjete za traženu mirovinu.

Kada se prelazi u starosnu mirovinu i koliki je iznos →
09

Privremena invalidska mirovina

Privremenu invalidsku mirovinu može ostvariti invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove, ali je nakon toga najmanje pet godina ostao nezaposlen, sve do navršene 58. godine života. Pravo se priznaje na zahtjev, a povremeni rad u ukupnom trajanju do šest mjeseci ne smatra se prekidom nezaposlenosti.

Tko ima pravo i kako se određuje iznos →
10

Naknada zbog tjelesnog oštećenja

Naknadu zbog tjelesnog oštećenja može ostvariti osiguranik kod kojega je utvrđeno tjelesno oštećenje od najmanje 30 posto ako je nastalo zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Iznos ovisi o utvrđenom postotku oštećenja, a od 1. srpnja 2026. mjesečno iznosi od 43,02 do 143,39 eura.

Tko ima pravo i koliko iznosi naknada →
11

Obiteljska mirovina

Obiteljsku mirovinu mogu ostvariti bračni i izvanbračni partneri, djeca, roditelji te drugi članovi obitelji umrlog osiguranika ako su ispunjeni propisani uvjeti. Pravo ovisi o stažu ili mirovinskom statusu preminule osobe, dobi, školovanju, radnoj sposobnosti i drugim okolnostima člana obitelji.

Tko ima pravo na obiteljsku mirovinu →
12

Dio obiteljske mirovine

Dio obiteljske mirovine može se primati uz starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu. Pravo mogu ostvariti korisnici s navršenih 65 godina koji ispunjavaju propisane uvjete, a iznos ovisi o visini obiteljske mirovine i ukupnoj svoti mirovina iz prvog i drugog stupa.

Tko ima pravo i kako podnijeti zahtjev →
13

Mirovinski staž

Mirovinski staž je osnova za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. Obuhvaća staž osiguranja, pojedina razdoblja za koja su plaćeni doprinosi ili primane propisane naknade te staž osiguranja s povećanim trajanjem.

Što je mirovinski staž i što u njega ulazi →
14

Staž nezaposlenog roditelja

Nezaposleni roditelj koji nije osiguran po drugoj osnovi može na zahtjev upisati u staž razdoblje roditeljske skrbi u prvoj godini djetetova života. Doprinose plaća država, a zahtjev se podnosi HZMO-u.

Kako upisati staž za roditeljstvo →
15

Provjera staža i plaća

Elektronička radna knjižica pokazuje razdoblja osiguranja, ali ne i sve podatke važne za izračun mirovine. Osiguranik može zatražiti potvrdu o stažu i plaći te u roku od 15 dana od njezina primitka tražiti ispravak netočnih ili pribavljanje nedostajućih podataka.

Kako provjeriti i ispraviti podatke →
16

Produženo osiguranje

Dokup staža više nije moguć, ali osoba kojoj je prestalo obvezno osiguranje može nastaviti stjecati staž kroz produženo mirovinsko osiguranje. Prijava se mora podnijeti u roku od 12 mjeseci, doprinos u 2026. iznosi 151,47 eura mjesečno, a trajanje osiguranja nije unaprijed ograničeno.

Kako nastaviti stjecati staž za mirovinu →
17

Naknada za nezaposlene do mirovine

Osobe s više od 32 godine priznatog rada kojima do dobne granice za starosnu mirovinu nedostaje najviše pet godina mogu primati naknadu dulje od uobičajenih 450 dana. Pravo ovisi i o razlogu prestanka zaposlenja te prethodnom korištenju naknade, a korisnik i dalje mora aktivno tražiti posao.

Tko ima pravo i koliko iznosi naknada
18

Staž s povećanim trajanjem

Staž osiguranja s povećanim trajanjem omogućuje da se 12 mjeseci stvarnog rada računa kao 14, 15, 16 ili 18 mjeseci staža. Pravo pripada zaposlenima na zakonom određenim radnim mjestima i u zanimanjima te pojedinim skupinama obuhvaćenima posebnim propisima. Ovisno o omjeru i godinama efektivnog rada, može se sniziti i dobna granica za starosnu mirovinu.

Tko ima beneficirani staž i koliko ranije može u mirovinu →
19

Braniteljska mirovina

Hrvatski branitelji mogu ostvariti starosnu, prijevremenu, invalidsku, obiteljsku ili najnižu mirovinu pod posebnim uvjetima. Broj dana provedenih u borbenom sektoru može sniziti dobnu granicu i povećati osobni bod, a na iznos utječu i status dragovoljca ili HRVI-ja.

Tko je može ostvariti i kako se određuje iznos →
20

Inozemna mirovina

Osobe koje su radile u Hrvatskoj i inozemstvu mogu ostvariti zasebne dijelove mirovine iz svake države. Inozemni staž može se zbrojiti s hrvatskim radi ispunjavanja uvjeta, dok svaka država izračunava i isplaćuje dio koji pripada za staž ostvaren u njezinu sustavu. Zahtjev se u pravilu podnosi u državi prebivališta, a podatke o inozemnom radu korisno je provjeriti prije odlaska u mirovinu.

Kako ostvariti mirovinu za inozemni staž →
21

Pretkompletiranje

Pretkompletiranje nije obavezno, ali ga je dobro pokrenuti do godinu dana prije podnošenja zahtjeva za mirovinu. HZMO tada provjerava podatke o stažu, plaćama i osnovicama kako bi se nedostaci mogli ispraviti prije umirovljenja i ubrzati donošenje rješenja.

Što treba učiniti godinu dana prije umirovljenja →
22

Zahtjev za starosnu ili prijevremenu mirovinu

Zahtjev za starosnu ili prijevremenu mirovinu podnosi se najranije mjesec dana prije prestanka osiguranja, osobno, poštom ili putem e-Građana. HZMO može tražiti dopunu dokumentacije, a korisnik može pratiti status predmeta. Osobe koje su bile osigurane u oba obvezna mirovinska stupa u postupku biraju mirovinu samo iz prvog ili iz oba stupa; usporedba je objašnjena u vodiču o drugom stupu.

Kada predati zahtjev i gdje se podnosi →
23

Otpremnina pri odlasku u mirovinu

Otpremnina pri odlasku u mirovinu nije opće zakonsko pravo, nego mora biti određena kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu, posebnim propisom ili aktom poslodavca. Treba je razlikovati od zakonske otpremnine zbog otkaza. U 2026. godini neoporezivo se može isplatiti do 1.500 eura, ali taj porezni limit nije zajamčeni iznos.

Tko ima pravo i koliko se isplaćuje →
24

Izračun iznosa mirovine

Iznos mirovine ovisi o plaćama tijekom radnog vijeka, stažu, dobi umirovljenja te polaznom i mirovinskom faktoru. U izračunu se primjenjuju osobni bodovi i aktualna vrijednost mirovine, koja od 1. srpnja 2026. iznosi 15,64 eura. Za mirovine iz prvog stupa primjenjuje se dodatak od 27 posto prema propisanim pravilima.

Formula i primjer izračuna mirovine →
25

Rješenje o mirovini i žalba

Rješenje o mirovini treba provjeriti prema stažu, plaćama, faktorima i datumu priznavanja prava. Pogrešan obračun može se ispraviti zahtjevom ili osporiti žalbom u propisanom roku. Ako je žalba odbijena, može se pokrenuti upravni spor, dok se nakon pravomoćnosti pod određenim uvjetima može tražiti obnova postupka.

Kako provjeriti obračun i ispraviti pogreške →
26

Usklađivanje mirovina

Mirovine se usklađuju dvaput godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja, prema kretanju bruto plaća i potrošačkih cijena. Povoljniji pokazatelj u izračun ulazi s udjelom od 85 posto, a drugi s 15 posto. Usklađivanje od 1. srpnja 2026. iznosi 5,40 posto, a aktualna vrijednost mirovine povećana je na 15,64 eura. Zaostaci se isplaćuju nakon utvrđivanja nove vrijednosti.

Kako se računa i kada se isplaćuju zaostaci →
27

Godišnji dodatak na mirovinu

Godišnji dodatak na mirovinu u 2026. iznosi sedam eura po punoj godini mirovinskog staža uzetoj u obzir za određivanje mirovine. Tako za 20 godina staža iznosi 140 eura, za 30 godina 210 eura, a za 40 godina 280 eura. HZMO ga isplaćuje u prosincu, automatski i bez zahtjeva. Dodatak se ne oporezuje niti može biti predmet ovrhe, a za pojedine korisnike vrijede posebna pravila obračuna.

Tko ga dobiva i kako se računa iznos →
28

Najniža i najviša mirovina

Najniža mirovina pripada korisnicima kojima je izračun prema stažu i plaćama niži od zakonom zajamčene svote. Od 1. srpnja 2026. vrijednost za jednu godinu mirovinskog staža iznosi 16,58 eura. Za 30 godina to je 497,40 eura, a za 40 godina 663,20 eura, prije primjene propisanih faktora. Najviša mirovina ograničava iznos izračunat prema visokim plaćama i dugom stažu.

Kako se određuju najniža i najviša mirovina →
29

Prvi mirovinski stup

Prvi stup temelji se na generacijskoj solidarnosti: doprinosi današnjih radnika ne spremaju se na njihove osobne račune, nego se koriste za isplatu sadašnjih mirovina. U njega se izdvaja 20 posto bruto plaće ako je osiguranik samo u prvom stupu, odnosno 15 posto ako je osiguran i u drugom. Uplate osobe koja umre prije umirovljenja ne nasljeđuju se, ali članovi obitelji pod propisanim uvjetima mogu ostvariti obiteljsku mirovinu.

Kamo odlazi novac i koliko izdvajate →
30

Stanje računa u drugom stupu

Na osobnom računu drugog stupa možete provjeriti koliko ste novca prikupili, jesu li evidentirane sve uplate doprinosa te koliko je fond zaradio ili izgubio. Promet i stanje računa dostupni su putem usluge Moj račun REGOS u sustavu e-Građani.

Kako provjeriti stanje i svaku uplatu →
31

Mirovina iz drugog stupa

Ako ste štedjeli u drugom mirovinskom stupu, pri odlasku u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu morate odlučiti hoćete li mirovinu primati samo iz prvog stupa ili iz oba stupa. U postupku sudjeluju HZMO, REGOS i mirovinsko osiguravajuće društvo, a prije konačne odluke dobit ćete informativni izračun.

Kako se ostvaruje mirovina iz drugog stupa →
32

REGOS-ov informativni izračun

REGOS-ov informativni izračun omogućuje usporedbu mirovine samo iz prvog stupa i kombinirane mirovine iz oba stupa. Uz ukupne mjesečne iznose treba usporediti usklađivanje, jednokratnu isplatu i prava nakon smrti korisnika. Prije konačnog izbora od mirovinskih osiguravajućih društava treba zatražiti izračune prilagođene svojim okolnostima.

Kako usporediti ponuđene iznose →
33

Naknade u drugom stupu

Naknade se naplaćuju tijekom upravljanja štednjom, pri ranom prelasku u drugo mirovinsko društvo te nakon prijenosa novca društvu koje isplaćuje mirovinu. U 2026. naknada za upravljanje iznosi do 0,23 posto godišnje, a naknade tijekom isplate mogu dosegnuti pet posto doznake, odnosno najviše 1.500 eura na 30.000 eura štednje.

Koliko se uzima tijekom štednje i isplate →
34

Invalidska mirovina i drugi stup

Što se događa sa štednjom iz drugog stupa ovisi o tome je li osiguraniku utvrđen potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti. Pravila određuju kada se sredstva prenose u državni proračun, kada se mirovina može isplaćivati iz oba stupa te što prijenos znači za osobni račun i nasljeđivanje.

Što se događa sa štednjom kod invalidske mirovine →
35

Osnovna mirovina

Osnovna mirovina određuje se osiguranicima koji pri odlasku u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu ostanu u oba obvezna mirovinska stupa. HZMO tada isplaćuje osnovnu mirovinu iz prvog stupa, uz dodatak od 27 posto, dok drugi dio mirovine isplaćuje izabrano mirovinsko osiguravajuće društvo iz sredstava prikupljenih na osobnom računu u drugom stupu.

Što je osnovna mirovina i tko je prima →
36

Modeli mirovine iz drugog stupa

Mirovina iz drugog stupa može se ugovoriti prema šest modela isplate: kao pojedinačna, zajednička, sa zajamčenim razdobljem ili s povratom preostalog novca nasljednicima. Odabrani model utječe na visinu mjesečne mirovine i prava članova obitelji nakon smrti korisnika. Razlikuju se i mogućnosti usklađivanja mirovine s inflacijom, dok korisnik pod propisanim uvjetima može zatražiti jednokratnu isplatu do 20 posto sredstava iz drugog stupa.

Koji model mirovine iz drugog stupa izabrati →
37

Usklađivanje mirovine iz drugog stupa

Pri ugovaranju mirovine iz drugog stupa može se odabrati isplata koja se usklađuje s inflacijom ili viši početni iznos bez takvog usklađivanja. Primjer iz povezanog vodiča za 35.000 eura štednje prikazuje početne mjesečne iznose od 142,74 i 185,57 eura. Riječ je o ilustrativnoj usporedbi, a ne o osobnoj ponudi: stvarni iznos ovisi o ugovorenom modelu i uvjetima u trenutku umirovljenja.

Viši početni iznos ili usklađivanje s inflacijom →
38

Jednokratna isplata iz drugog stupa

Korisnici mirovine iz oba stupa mogu jednokratno podići do 20 posto štednje iz drugog stupa ako im je osnovna mirovina viša od najniže. Isplata je oporeziva i trajno smanjuje mjesečnu mirovinu iz drugog stupa.

Tko može podići do 20 posto i koliko se smanjuje mirovina →
39

Nasljeđivanje sredstava iz drugog stupa

Kapitalizirana sredstva na osobnom računu člana drugog stupa mogu se naslijediti ako osiguranik umre prije ostvarivanja mirovine, a članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu. Sredstva moraju biti navedena u ostavinskom postupku, a REGOS ih isplaćuje na temelju pravomoćnog rješenja i zahtjeva nasljednika. Nakon ugovaranja mirovine prava poslije smrti ovise o odabranom modelu isplate.

Kada se sredstva mogu naslijediti →
40

Kategorije mirovinskih fondova A, B i C

Kategorije obveznih mirovinskih fondova razlikuju se prema razini rizika i načinu ulaganja. Fond A više ulaže u dionice i namijenjen je dugoročnijoj štednji, fond B ima uravnoteženiji portfelj, a fond C najmanje je izložen tržišnim promjenama. Osiguranik može provjeriti gdje se nalazi njegova štednja te promijeniti kategoriju fonda ili mirovinsko društvo, uz propisana dobna ograničenja i rokove.

Koji fond odabrati i kako ga promijeniti →
41

Sigurnost štednje u drugom stupu

Novac u obveznom mirovinskom fondu odvojen je od imovine društva koje njime upravlja i zaštićen od njegovih vjerovnika. Vrijednost štednje ipak može pasti, a zakonski zajamčeni prinos određuje kada društvo mora nadoknaditi razliku.

Tko čuva novac i kada se nadoknađuju gubici →
42

Treći mirovinski stup

Treći mirovinski stup omogućuje dobrovoljnu štednju za dodatnu mirovinu uz državne poticaje. Član sam određuje visinu i učestalost uplata, a isplata u pravilu može početi od 55. godine. Dio sredstava moguće je podići jednokratno, dok se ostatak isplaćuje kao privremena ili doživotna mirovina.

Kako funkcionira treći mirovinski stup →
43

Dodani staž za djecu

Dodani staž za djecu iznosi 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete i služi za određivanje visine mirovine. U pravilu pripada majci, a ocu se priznaje pod propisanim uvjetima. Ne računa se za ispunjavanje uvjeta za umirovljenje, a povećanje se ne primjenjuje retroaktivno.

Tko ima pravo i kako utječe na mirovinu →
44

Rad uz mirovinu prema općim propisima

Korisnici mirovina ostvarenih prema općim propisima mogu raditi do 20 sati tjedno uz punu mirovinu, a nakon 65. godine i dulje uz isplatu polovice mirovine. Pravila ovise o vrsti mirovine, dobi korisnika, radnom vremenu i djelatnosti koju obavlja.

Tko može raditi i koliko se isplaćuje →
45

Sezonski rad u poljoprivredi

Umirovljenici mogu raditi na sezonskim poslovima u poljoprivredi do 90 dana godišnje bez obustave isplate mirovine. Najniža neto dnevnica u 2026. iznosi 21,26 eura. Rad se ugovara putem vrijednosnih kupona, a odrađeni dani evidentiraju se u mirovinskom osiguranju. Za pojedine korisnike vrijede zakonska ograničenja.

Tko može raditi i kako se prijavljuje staž →
46

Rad uz mirovinu iz oba stupa

Zaposlenim korisnicima mirovine iz oba stupa novi doprinosi za drugi stup prosljeđuju se društvu koje im isplaćuje mirovinu. Ono povećanje obračunava jednom godišnje, a na zahtjev korisnika i ranije. Za ponovno određivanje mirovine kod HZMO-a potrebno je najmanje godinu dana novog staža, odnosno dvije godine rada na polovici punog radnog vremena.

Kamo odlaze novi doprinosi i kada povećavaju mirovinu →
47

Ponovno određivanje mirovine

Umirovljenici koji nakon umirovljenja ostvare najmanje godinu dana novog staža mogu zatražiti ponovno određivanje mirovine. U obzir se može uzeti staž ostvaren radom, obavljanjem djelatnosti ili drugim dohotkom za koji su plaćeni doprinosi. Pri određivanju nove mirovine mogu se primijeniti i povoljnija pravila o dodanom stažu za djecu.

Kada možete tražiti novi izračun →
48

Predujam mirovine

Predujam mirovine privremeni je iznos koji HZMO isplaćuje kada je pravo na mirovinu priznato, ali konačna svota još nije izračunana. Isplaćuje se do konačnog rješenja, nakon čega korisnik može dobiti razliku ili, ako je primio više nego što mu pripada, mora vratiti nepripadno isplaćeni iznos.

Zašto HZMO prvo isplaćuje predujam →
49

Porez na mirovine

Prema pravilima koja vrijede u 2026., porez na dohodak obračunava se na oporezivi dio mirovine iznad osobnog odbitka od 600 eura, uz umanjenje obračunanog poreza za 50 posto. Iznos ovisi o lokalnoj poreznoj stopi i osobnim olakšicama. Vlada je predložila ukidanje poreza na mirovine od 1. siječnja 2027.; do stupanja izmjena na snagu vrijede postojeća pravila.

Tko plaća porez i kako se obračunava →
50

Ovrha na mirovini

Kod naplate većine dugova umirovljeniku s nižom mirovinom zaštićene su tri četvrtine primanja, dok u 2026. najviši zaštićeni iznos iznosi 956 eura. Za uzdržavanje i određene naknade štete vrijede niže granice zaštite.

Koliko se uzima, a koliko mora ostati →
51

Isplata mirovine

Mirovina se u pravilu isplaćuje na račun otvoren u banci, u Hrvatskoj ili inozemstvu. Promjena banke prijavljuje se HZMO-u uz novo ovlaštenje, dok korisnici moraju pravodobno dostaviti podatke i dokumente potrebne za nastavak isplate.

Kako promijeniti banku i izbjeći prekid isplate →
52

Posljednja mirovina nakon smrti

Mirovina pripada do kraja mjeseca u kojem je korisnik umro. Neisplaćeni iznos nasljednici mogu zatražiti od HZMO-a uz pravomoćno rješenje o nasljeđivanju i broj svojeg bankovnog računa. Za uplate na pokojnikov račun nakon smrti vrijede posebna pravila povrata.

Kome pripada posljednja mirovina i kako je zatražiti →